Udruženje malih i srednjih privrednika, Ulica 311. Lahke brigade 45, Kakanj (2026)

26/08/2026

👏👏👏

24/08/2026

Održana prva radna grupa za zanimanje električar

U okviru projekta koji Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH provodi sa Međunarodnom organizacijom rada, kroz projekat EU4Education and Employment koji finansira Evropska unija, održana je prva radna grupa posvećena zanimanju električar.

Cilj radne grupe je da se kroz iskustva poslodavaca i stručnjaka iz prakse jasno definišu znanja i vještine koje budući električari trebaju imati kako bi obrazovanje što bolje odgovaralo stvarnim potrebama tržišta rada.

Zahvaljujemo svim učesnicima koji su izdvojili svoje vrijeme, podijelili iskustva i dali konkretan doprinos ovom važnom procesu.

Samo zajedničkim radom obrazovnog sektora, privrede i stručnjaka iz prakse možemo graditi kvalitetnije obrazovanje, olakšati mladima dolazak do prvog zaposlenja i osigurati stručan kadar potreban domaćim kompanijama.

02/07/2026

Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH, Benjamin Hekić, gostovao je u emisiji Inside Market, gdje je govorio o najvažnijim izazovima sa kojima se danas suočava sektor malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, ali i o mogućim rješenjima koja mogu doprinijeti dugoročnom razvoju domaće privrede.

Tokom razgovora istaknuto je da su mala i srednja preduzeća okosnica bh. ekonomije, ali da njihov rast nije moguć bez partnerskog odnosa države i privrede. Umjesto kratkoročnih i parcijalnih mjera, potrebne su sistemske reforme koje će podsticati investicije, razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, u skladu sa stavovima koje UMSP kontinuirano zagovara.

Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da privreda ne može ostvariti puni potencijal bez dostupnog investicijskog kapitala. Pristup povoljnim izvorima finansiranja omogućio bi malim i srednjim preduzećima ulaganja u nove tehnologije, širenje poslovanja, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

UMSP će i dalje kroz dijalog sa institucijama, poslovnom zajednicom i međunarodnim partnerima zagovarati mjere koje stvaraju stabilno i predvidivo poslovno okruženje, jer samo snažan sektor malih i srednjih preduzeća može biti temelj održivog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.

11/06/2026

UMSP partner u važnom međunarodnom projektu za budućnost obrazovanja i tržišta rada

Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH napravilo je važan iskorak ulaskom u projekat sa Međunarodnom organizacijom rada, u okviru EU4Education and Employment projekta, koji ima za cilj jačanje veze između obrazovanja, poslodavaca i stvarnih potreba tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a koji finansira Europska unija.

Za UMSP ovo predstavlja veliko priznanje, ali i veliku odgovornost. Kao organizacija koja okuplja i zastupa interese malih i srednjih privrednika, UMSP će u ovom procesu imati zadatak da osigura aktivno, organizovano i kvalitetno učešće poslodavaca u razvoju standarda zanimanja i kvalifikacijskih standarda.

Posebna važnost ovog projekta leži u činjenici da se obrazovanje mora snažnije povezati sa realnim sektorom. Poslodavci najbolje znaju koje vještine nedostaju na tržištu, kakvi kadrovi su potrebni privredi i šta mladi ljudi trebaju znati kada izađu iz obrazovnog sistema. Zato je uključivanje privrede u ovakve procese jedan od ključnih koraka prema kvalitetnijem obrazovanju, lakšem zapošljavanju i konkurentnijoj ekonomiji.

Kroz projekat UMSP će pružati podršku mobilizaciji poslodavaca i prikupljanju stručnih mišljenja iz privrede koji će biti korišteni u procesu razvoja standarda zanimanja i kvalifikacijskih standarda. Fokus će biti na zanimanjima koja su važna za sadašnjost, ali i za budućnost tržišta rada, uključujući oblasti elektrotehnike, građevinarstva, IT sektora, e-commercea, grafičke industrije, hemijske industrije i drugih važnih sektora.

Ovo je još jedan dokaz da glas privrede mora biti dio rješenja. UMSP će i u ovom projektu nastupati odgovorno, partnerski i konstruktivno, sa jasnim ciljem da se iskustvo poslodavaca pretoči u konkretne prijedloge koji mogu pomoći mladima, radnicima, obrazovnom sistemu i cijeloj privredi.

Vjerujemo da se budućnost gradi dijalogom, saradnjom i uključivanjem onih koji svakodnevno zapošljavaju, proizvode, investiraju i nose realni sektor. Upravo zato je ovaj projekat važan korak ka sistemu u kojem obrazovanje bolje prati potrebe tržišta, a mladi ljudi dobijaju znanja i vještine koje im zaista otvaraju vrata prvog posla.

UMSP ostaje posvećen jačanju uloge malih i srednjih privrednika, ali i stvaranju boljeg okruženja za radnike, poslodavce i buduće generacije.

01/06/2026

UMSP: Obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama tržišta rada

Udruženje malih i srednjih privrednika smatra da je jedan od ključnih izazova domaće privrede sve izraženiji jaz između formalnog obrazovanja i stvarnih potreba tržišta rada.

Ovaj problem ne pogađa samo poslodavce. On direktno pogađa i radnike, posebno mlade ljude koji nakon završetka školovanja pokušavaju doći do prvog zaposlenja. U velikom broju slučajeva oni na tržište rada dolaze s formalnim kvalifikacijama, ali bez dovoljnog nivoa praktičnih znanja i vještina koje su neophodne za samostalan rad.

Zbog toga se u praksi često stvara situacija u kojoj poslodavci traže radnike s iskustvom, dok mladi radnici teško dolaze do prve prilike upravo zato što to iskustvo još nisu imali gdje steći. Time se formira začarani krug koji šteti i radnicima i poslodavcima.

U određenim djelatnostima prvi poslodavac mjesecima ulaže vlastite resurse u osposobljavanje radnika za posao za koji se radnik već formalno školovao. To podrazumijeva vrijeme iskusnijih radnika, smanjenu produktivnost, dodatne troškove, mentorski rad i rizik da nakon završenog procesa obuke radnik napusti radno mjesto.

UMSP naglašava da se ovaj problem ne smije posmatrati kroz sukob između obrazovnog sistema, institucija, radnika i poslodavaca. Naprotiv, riječ je o pitanju koje zahtijeva ozbiljan dijalog i zajednički pristup svih aktera.

Privredi su potrebni radnici koji nakon završetka školovanja imaju znanja primjenjiva u stvarnim radnim procesima. Radnicima je potreban obrazovni sistem koji im daje realnu šansu da brže dođu do prvog zaposlenja i da se na tržištu rada ne pojavljuju samo s diplomom, nego i s konkretnim vještinama.

Zato je neophodno otvoriti proces usklađivanja nastavnih programa s potrebama savremenog tržišta rada, posebno u stručnim i tehničkim zanimanjima. Praktična nastava mora imati veći značaj, bolju organizaciju i snažniju vezu s realnim sektorom. Poslodavci moraju biti uključeni u razgovore o tome koja su znanja i vještine zaista potrebni, dok obrazovne institucije moraju imati podršku da te promjene provedu kvalitetno i postepeno.

Ovo nije pitanje dnevne politike, nego pitanje dugoročne održivosti domaće ekonomije.

Ukoliko želimo veće plate, stabilnija radna mjesta, veću produktivnost i konkurentniju privredu, obrazovanje mora postati jedan od temelja reformi. Bez radnika koji su spremni za stvarne potrebe tržišta rada, teško je govoriti o ozbiljnom ekonomskom razvoju.

UMSP poziva nadležne institucije, obrazovni sektor i predstavnike privrede da zajednički pokrenu konkretne aktivnosti na modernizaciji nastavnih programa i jačanju praktičnog obrazovanja.

Cilj nije prebacivanje odgovornosti.

Cilj je sistem u kojem mladi ljudi lakše dolaze do prvog posla, poslodavci lakše dolaze do kvalitetnog kadra, a društvo u cjelini dobija obrazovanje koje prati stvarni život i potrebe ekonomije.

15/05/2026

PREMIJERU, PITAJU VAS RADNICI I POSLODAVCI: ŠTA JE SA OBEĆANIM SMANJENJEM DOPRINOSA?

Kada je Vlada Federacije BiH povećala minimalnu platu, privredi je rečeno da je to dio šire reforme.

Rečeno je da će povećanje minimalne plate, smanjenje doprinosa i fiskalizacija biti povezani koraci istog procesa.

Prvi udar privreda je osjetila odmah.

Minimalna plata je povećana preko noći.

Troškovi rada su porasli odmah.

Mali i srednji privrednici morali su se prilagođavati odmah.

Ali rasterećenje nije išlo istim tempom.

Da, doprinosi su od 1. jula 2025. smanjeni sa 41,5% na 36%.

Ali to nije bilo dovoljno da se poništi stvarni pritisak koji je povećanje troškova rada proizvelo u svakodnevnom poslovanju.

Nakon toga su najavljivane nove faze rasterećenja.

Govorilo se o nastavku reformi.

Govorilo se o novom valu smanjenja doprinosa.

Govorilo se da će privreda dobiti prostor za rast plata, nova zapošljavanja i investicije.

Danas, mjesecima kasnije, poslodavci i radnici i dalje čekaju konkretan odgovor:

Kada će doći do ozbiljnog smanjenja opterećenja na rad?

Ne simboličnog.

Ne odgođenog.

Ne uslovljenog nekim budućim prihodima.

Nego stvarnog, konkretnog i mjerljivog rasterećenja.

Jer visoki doprinosi nisu problem samo poslodavaca.

Oni su problem i radnika.

Što je rad skuplji za poslodavca, to je manje prostora za veće neto plate.

Što je sistem nepredvidiviji, to je manje prostora za nova zapošljavanja.

Što je privreda opterećenija, to je manje investicija, manje sigurnosti i manje razvoja.

Zato ovo nije pitanje politike.

Ovo je pitanje ekonomske odgovornosti.

Ne može država prvo povećati obaveze privredi, a onda obećano rasterećenje odgađati, uslovljavati i gurati u neodređenu budućnost.

Ne može se od malih i srednjih privrednika tražiti da budu stabilni, odgovorni i razvojno orijentisani, dok sistem prema njima nije ni stabilan, ni odgovoran, ni predvidiv.

Ako je smanjenje doprinosa bilo obećanje, onda javnost zaslužuje jasan odgovor:

Šta je urađeno?

Šta nije urađeno?

Zašto nije urađeno?

I kada će biti urađeno?

Udruženje malih i srednjih privrednika ostaje pri svom stavu:

Radnik i poslodavac nisu neprijatelji.

Oni su dvije strane istog sistema.

Ako želimo veće plate, više radnih mjesta i jaču domaću privredu, onda država mora prestati tretirati privredu kao nepresušan izvor prihoda.

Vrijeme je za stvarno rasterećenje rada.

Vrijeme je za predvidiv sistem.

Vrijeme je da se obećanja pretvore u zakone, rokove i konkretne rezultate.

12/05/2026

UDRUŽENJE MALIH I SREDNJIH PRIVREDNIKA: NERADNA NEDJELJA SE RASPADA PRED REALNOŠĆU

Mjesecima smo upozoravali da će zabrana rada nedjeljom proizvesti haos, nejednakost i revolt među privrednicima.

Danas to gledamo uživo.

Pojedine trgovine i trgovački lanci ponovo rade nedjeljom, građani masovno odlaze u druge gradove i entitete u kupovinu, a tržište Federacije BiH postalo je sistem u kojem jedni imaju privilegije, a drugi zabrane.

I vlast sada pokušava glumiti iznenađenje.

Mi ne gledamo na ove poteze trgovaca kao na “problem”, nego kao na jasnu poruku da zakon nema podršku ni ekonomsku održivost u stvarnom životu.

Kada privrednici, koji uredno plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune budžete, počnu javno pokazivati otpor prema jednom zakonu, onda bi ozbiljna vlast trebala zastati i zapitati se:
šta smo pogriješili?

Ne možete donijeti nepravedan zakon i očekivati stabilan sistem.

Ne možete govoriti o “zaštiti radnika”, a istovremeno dozvoliti izuzeća pojedinim sredinama poput Orašja.

Ako je rad nedjeljom nemoralan, loš i štetan, zašto je dozvoljen u Orašju?

Ako nije problem tamo, zašto je problem ostatku Federacije? To je trenutak kada zakon prestaje biti princip i postaje privilegija.

A privilegije uvijek proizvode otpor.

I onda se postavlja pitanje:
Šta da rade mali trgovci?

Da li i oni trebaju otvarati svoje radnje nedjeljom kako bi preživjeli?

Kako će mali porodični biznis objasniti svojim radnicima i porodici da promet odlazi konkurenciji koja radi?

Kako će opstati trgovac kojem je država zabranila rad, dok istovremeno gleda kako drugi imaju izuzeća ili pronalaze načine da rade?

Ovo je upravo ono na šta smo upozoravali od prvog dana:
nepravda uvijek proizvodi haos na tržištu.

Od početka smo upozoravali na posljedice:
• promet odlazi u RS i susjedne države
• mali trgovci trpe najveći udar
• veliki sistemi lakše preživljavaju zabrane
• građani vikendom kupuju tamo gdje im je dozvoljeno
• raste siva ekonomija
• stvaraju se dvostruki aršini
• tržište postaje pravno nesigurno
• investitorima se šalje poruka da pravila nisu jednaka za sve

I sada dolazimo do apsurda:
U Federaciji BiH danas nije važno šta radite, nego gdje se nalazite i da li imate politički “izuzetak”.

To nije tržišna ekonomija.
To nije pravna sigurnost.
To je improvizacija.

Privrednici koji danas otvaraju vrata nedjeljom nisu uzrok problema.

Oni su simptom lošeg zakona.

Jer kada zakon proizvodi ekonomsku štetu, nejednakost i osjećaj nepravde, otpor prema takvom sistemu postaje potpuno očekivan.

11/05/2026

UDRUŽENJE MALIH I SREDNJIH PRIVREDNIKA: NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O KONTROLI CIJENA PREDSTAVLJA OZBILJAN KORAK UNAZAD ZA EKONOMIJU FBIH

Udruženje malih i srednjih privrednika izražava ozbiljnu zabrinutost povodom Prijedloga zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena koji je upućen u parlamentarnu proceduru.

Iako razumijemo potrebu države da u vanrednim okolnostima zaštiti građane i osigura stabilnost tržišta, smatramo da je predloženi zakon u velikoj mjeri zasnovan na zastarjelom modelu državne kontrole tržišta koji je ekonomski neodrživ, pravno problematičan i dugoročno štetan za privredu Federacije Bosne i Hercegovine.

Posebno zabrinjava činjenica da zakon Vladi Federacije BiH daje veoma široke ovlasti da:
• određuje maksimalne cijene
• zamrzava cijene proizvoda i usluga
• vraća cijene na prethodni nivo
• određuje trgovačke marže
• uvodi dodatne administrativne obaveze privrednim subjektima
• interveniše na tržištu bez jasno definisanih ekonomskih kriterija

Takav pristup predstavlja ozbiljno udaljavanje od principa tržišne ekonomije i šalje veoma lošu poruku domaćim i stranim investitorima.

Posebno ističemo član 6. tačku e., prema kojoj se mjere kontrole cijena mogu uvoditi zbog: „vanrednih okolnosti prema procjeni Vlade“.

Ovakva formulacija je izuzetno neozbiljna, pravno opasna i ekonomski destruktivna.
U praksi to znači da izvršna vlast sebi ostavlja mogućnost da, bez jasno definisanih kriterija, sama procjenjuje kada će intervenisati u tržište i upravljati cijenama.

To nije princip moderne tržišne ekonomije.

To je model administrativnog upravljanja tržištem karakterističan za socijalističke i centralno-planirane sisteme koji su se kroz historiju pokazali kao neefikasni, nestabilni i štetni za razvoj privrede.

Kapitalizam i tržišna ekonomija funkcionišu na:
✔ konkurenciji
✔ predvidivosti
✔ investicionoj sigurnosti
✔ ponudi i potražnji
✔ jasnim pravilima igre

Ne na osnovu proizvoljne procjene političkih struktura.

Historija je više p**a pokazala da administrativno kontrolisanje cijena dugoročno proizvodi:
• nestašice
• smanjenje investicija
• rast sive ekonomije
• gašenje manjih biznisa
• smanjenje konkurencije
• dodatni rast cijena nakon prestanka mjera

Posebno zabrinjava što se ovakav zakon predlaže u trenutku kada se privreda Federacije BiH već suočava sa:
• ogromnim fiskalnim opterećenjima
• rastom troškova rada
• padom konkurentnosti
• odlaskom radne snage
• slabom produktivnošću
• nesigurnim poslovnim ambijentom

Umjesto stvaranja boljeg poslovnog okruženja, rasterećenja privrede i podsticanja proizvodnje, država ponovo bira model pojačane kontrole tržišta.

Mala i srednja preduzeća nisu protiv zaštite građana.

Naprotiv.

Ali zaštita građana ne može se graditi kroz političko upravljanje tržištem i kratkoročne administrativne intervencije koje dugoročno proizvode još veće probleme.

Federaciji BiH su potrebni:
✔ jača domaća proizvodnja
✔ niži fiskalni nameti
✔ stabilan regulatorni okvir
✔ pravna sigurnost
✔ podsticaj investicijama
✔ efikasnije tržište i veća konkurencija

Zbog svega navedenog, pozivamo zastupnike i delegate Parlamenta Federacije BiH da ozbiljno preispitaju predloženi zakon, posebno odredbe koje ostavljaju mogućnost široke i neograničene državne intervencije u tržište bez jasnih ekonomskih kriterija i mehanizama kontrole.

Udruženje malih i srednjih privrednika nastavit će se zalagati za ekonomsku politiku zasnovanu na tržišnim principima, pravnoj sigurnosti i održivom ekonomskom razvoju Federacije Bosne i Hercegovine.

29/04/2026

RAZBIJAMO MITOVE: “Istraživanja” koja odlučuju o sudbini 100.000 radnika

U javnom prostoru svjedočimo sve većem broju “analiza” i “istraživanja” koja se koriste kao argument za ozbiljne ekonomske odluke. Posljednji primjer dolazi od Sindikata radnika trgovine BiH.

I upravo zato je važno stati i postaviti osnovna pitanja.

Prije svega – o kakvom se “istraživanju” radi?

➡️ Radi se o Facebook anketi
➡️ Uzorak: 222 osobe
➡️ Nema podataka ko su ispitanici
➡️ Nema verifikacije da su to zaista radnici u trgovini
➡️ Nema metodologije, kontrole, ni reprezentativnosti

Govori se o sektoru koji ima više od 100.000 zaposlenih.

Pitanje:
Da li je ozbiljno donositi zaključke o cijelom sektoru na osnovu ankete koja obuhvata manje od 0,25% potencijalne populacije – bez ikakve provjere?

Drugo pitanje – šta je zapravo mjereno i gdje?

Sindikat navodi da su kroz anketu analizirali stavove radnika.

Međutim, iz dostupnih informacija jasno je:
➡️ anketa je provedena na Facebook stranici
➡️ nema podataka o strukturi ispitanika
➡️ nema geografskog obuhvata
➡️ nema potvrde da su učesnici zaista radnici u trgovini

Pitanja koja se nameću sama od sebe:

➡️ Da li su u anketi učestvovali radnici iz cijele Bosne i Hercegovine ili samo iz Federacije?
➡️ Ako jesu – kako se razdvajaju stavovi radnika iz Federacije i Republike Srpske, gdje neradna nedjelja ne postoji?
➡️ Ako nisu – zašto se onda rezultati predstavljaju kao stav “radnika u trgovini BiH”?

Dalje:

➡️ gdje su podaci o starosnoj strukturi?
➡️ gdje su podaci o tipu radnog mjesta (kasir, skladište, menadžment)?
➡️ gdje su podaci o veličini firmi (mali trgovci vs. veliki sistemi)?

Bez ovih informacija:
Ovo nije istraživanje.
Ovo je neprovjerena online anketa bez konteksta.

A kada se takvi podaci koriste za donošenje zaključaka o cijelom sektoru, dolazimo do apsurda:

➡️ ne znamo ko je glasao
➡️ ne znamo odakle je glasao
➡️ ne znamo da li uopće radi u trgovini

Ali znamo da se na osnovu toga izvode zaključci o više od 100.000 radnika.

Treće – brojevi koje sami iznose ih demantuju

➡️ 49% ispitanika bira određene političke opcije
➡️ 33% ne zna ili ne izlazi na izbore
➡️ 18% bi glasalo za druge političke opcije

Čak i ako se prihvati njihova logika (što je već problematično):

➡️ više od 50% ispitanika ne daje podršku toj opciji

Drugim riječima:

Čak i po vlastitim podacima, ne postoji jasna većina.

Četvrto – priznanje politizacije

Sam naziv projekta:

➡️ “2026. radnici glasaju za svoja prava”

To više nije sindikalna analiza.
To je politička kampanja.

A kada sindikat otvoreno ulazi u političko pozicioniranje, onda gubi osnovnu ulogu – zaštitu svih radnika, bez obzira na političko opredjeljenje. Iako se ovdje čak ne radi ni o većini radnika.

Peto – potpuni izostanak stvarnih problema

U cijelom “istraživanju” nema odgovora na ključna pitanja:

➡️ Šta se dešava sa radnicima u dragstorima koji sada rade 24/7?
➡️ Kako se nadoknađuje izgubljeni prihod radnicima koji su radili nedjeljom?
➡️ Zašto mali trgovci bilježe pad prometa?
➡️ Zašto kupci odlaze tamo gdje trgovine rade?

Nema odgovora.
Jer to zahtijeva stvarne podatke.
A ne ankete na društvenim mrežama.

Realnost na terenu

Dok se javnost uvjerava kroz Facebook ankete:

➡️ promet se prelijeva van Federacije
➡️ mali biznisi gube ključni dan prodaje
➡️ uvodi se 24/7 rad kroz zaobilaženje zakona
➡️ sistem proizvodi pravne apsurde (radnja smije raditi, ali joj kupac ne može pristupiti)

To su stvarni problemi.

Zaključak

Udruženje malih i srednjih privrednika nema interes da određuje za koga će radnici glasati.

Ali imamo obavezu da reagujemo kada se:
➡️ neozbiljne metode predstavljaju kao istraživanje
➡️ politički narativi predstavljaju kao činjenice
➡️ odluke o 100.000 radnika pokušavaju opravdati Facebook anketama

Radnici i privrednici zaslužuju ozbiljnost.
Ne ankete bez uzorka.
Ne zaključke bez dokaza.
Ne politiku prerušenu u analizu.

Mi radimo.
Mi zapošljavamo.
I znamo kako izgleda stvarnost na terenu.

Izvor fotografije: Klix.ba

27/04/2026

RAZBIJAMO MITOVE: “Uspješna” neradna nedjelja – između političke izjave i ekonomske realnosti

Prije nego počnemo razbijati mitove, potrebno je ukazati na jednu ključnu činjenicu.

Ovo nije zakon o “neradnoj nedjelji”, kako se u javnosti često, populistički, pokušava predstaviti.

Radi se o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, u kojem je neradna nedjelja samo jedna od mjera – i to mjera koja se odnosi isključivo na sektor trgovine.

Drugim riječima:

➡️ Nedjelja nije neradna za sve
➡️ Nedjelja je neradna samo za trgovce

Ovakav selektivan pristup dodatno otvara pitanje jednakosti, tržišne ravnoteže i stvarnih ciljeva ove regulative.

U javnom prostoru plasira se tvrdnja da uvođenje neradne nedjelje u Federaciji BiH nije proizvelo negativne posljedice. Kao Udruženje malih i srednjih privrednika, smatramo da je ovakva izjava u suprotnosti sa stvarnim stanjem na terenu, iskustvima privrednika i osnovnim ekonomskim pokazateljima.

Prije nego počnemo da razbijamo mitove, moramo da ukažemo na bitnu činjenicu. Ovo nije zakon o neradnoj nedjelji, kako vlast često, populistički, želi da prikaže ovu uredbu. Ovdje se radi o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, a neradna nedjelja je samo za trgovce.

Zato iznosimo činjenice.

MIT 1: Promet nije ugrožen

Nominalni promet može rasti, ali to nije pokazatelj zdravlja ekonomije.

➡️ Republika Srpska je u 2025. godini evidentirala više od **25 milijardi KM fiskalnog prometa**
➡️ U općinama uz entitetsku liniju primjetan je rast potrošnje nedjeljom
➡️ Kupci iz FBiH odlaze tamo gdje trgovine rade

Ovo nije teorija. Ovo je osnovna tržišna logika.

Kada zatvorite trgovine u jednom sistemu, a ostavite ih otvorenim u drugom, promet se ne gubi – on se seli.

U ovom slučaju:
➡️ Federacija gubi
➡️ drugi ubiru korist

MIT 2: Radnici su zaštićeni

U praksi se dešava suprotno.

➡️ Umjesto organizovanog rada 6 dana sedmično
➡️ sve više trgovina prelazi na **24/7 režim kroz dragstore**

Rezultat:

✔ više noćnih smjena
✔ veći pritisak na radnike
✔ fragmentacija radnog vremena
✔ nesigurniji uslovi rada

Zakon koji je trebao smanjiti rad nedjeljom u određenim slučajevima ga je produžio i pogoršao.

MIT 3: Sistem je logičan i pravedan

Nije.

Imamo apsurdne situacije koje jasno pokazuju nedostatak ozbiljne analize:

➡️ Cvjećara smije raditi nedjeljom
➡️ Ali ako se nalazi u tržnom centru – ne može raditi, jer je centar zatvoren

Pitanje za nadležne:

Kako kupac dolazi do objekta kojem je rad dozvoljen ako mu je fizički pristup onemogućen?

Ovo nije regulacija.
Ovo je normativna kontradikcija.

MIT 4: Efekti su jednaki za sve

Nisu.

➡️ Veliki sistemi lakše apsorbuju gubitke
➡️ Mali trgovci gube ključni dan prometa
➡️ Porodični biznisi ostaju bez fleksibilnosti

Rezultat:

✔ pad prihoda
✔ zatvaranje radnji
✔ smanjenje lokalne ekonomske aktivnosti

MIT 5: Model je uspješan i održiv

Ako je model uspješan, zašto ga drugi ne preuzimaju?

➡️ Republika Srpska ne uvodi neradnu nedjelju
➡️ Razlog: negativni efekti uočeni u Federaciji BiH

Drugim riječima:

Ono što se kod nas predstavlja kao uspjeh, drugima služi kao upozorenje.

Šta kaže struka?

Relevantne međunarodne analize (OECD, Svjetska banka) jasno ukazuju:

➡️ rigidne zabrane rada smanjuju ekonomsku aktivnost
➡️ ne garantuju bolji položaj radnika
➡️ dovode do prelijevanja potrošnje i neformalnih tržišta

Zaključak

Kao Udruženje malih i srednjih privrednika, ne sporimo potrebu zaštite radnika.

Ali sporimo loša rješenja.

Zalažemo se za:

✔ pravedno plaćen rad nedjeljom
✔ mogućnost izbora
✔ fleksibilne modele rada
✔ odluke zasnovane na podacima, ne političkim izjavama

Ministar Hasičević tvrdi da negativnih posljedica nema.

Privrednici, radnici i tržište pokazuju suprotno.

Ekonomija ne funkcioniše na osnovu izjava.
Funkcioniše na osnovu posljedica.

Mi radimo.
Mi zapošljavamo.
Mi stvaramo vrijednost.

I tražimo da se odluke donose na osnovu realnosti, a ne narativa.

Udruženje malih i srednjih privrednika

26/08/2026

24/08/2026

02/07/2026

11/06/2026

01/06/2026

15/05/2026

12/05/2026

11/05/2026

29/04/2026

27/04/2026

Address

Telephone

Website

Alerts

Contact The Business

Shortcuts

Share

Category

Listing takedown request