09/01/2025
„Donošenje novog Zakona je unijelo brojne novine u poslovanje preduzetnika. Radi lakšeg razumijevanja, izložićemo temu kroz tri pitanja – koje su novosti kod registracije preduzetnika, šta je novina kod poslovanja preduzetnika i na kraju pitanje koje najviše zanima preduzetnike – kakve su prekršajne odredbe.
Registracija preduzetnika se vrši na isti način, kao i do sada, međutim ustanovljena je nova obaveza za preduzetnike, koja bi mogla da prođe neopaženo u čitanju Zakona a koja bi mogla da „zaboli“ preduzetnika kroz prekršaj, a to je obavezno navođenje aktivne adrese za prijem elektronske pošte (čl.20. Zakona). Adresa za prijem elektronske pošte postaje obavezni dio kod registracije novih preduzetnika ali i postojećih. Kod postojećih preduzetnika, prilikom poslovne promjene, obavezan je unos email adrese. Promjena email adrese ili poslovnog telefona, internet stranice, telefaksa i drugog ne predstavlja poslovnu promjenu, i ne podliježe plaćanju administrativne takse, nego se vrši putem obavještenja registracionom organu (čl.36. Zakona). Značaj ove obaveze, zakonodavac je oštro podvukao kroz prekršajnu odgovornost, pa tako ako se registracioni organ ne informiše o promjeni adrese za prijem elektronske pošte, preduzetnik će se kazniti sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl. 94.Zakona).
Mnogi naši klijenti su imali upit u vezi sa poslovnim sjedištem svoje preduzetničke radnje, u smislu da li mogu da registruju s.p. na kućnoj adresi iako se za obavljanje te vrste djelatnosti traži poslovni prostor, koji mora da posjeduje i upotrebnu dozvolu. Registracioni organ nije vršio provjere poslovnog prostora niti će to raditi prema novom Zakonu, međutim, uvodi se strože pravilo u odnosu na prethodni Zakon a koje kaže da će se ova činjenica provjeravati u inspekcijskom pregledu. Drugim riječima, preduzetnik može registrovati svoj s.p. na bilo kojoj adresi, ali u inspekcijskom pregledu to će praviti ozbiljan problem koji se kažnjava sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl.94.Zakona).
Zakon je definisao i još jednu situaciju a to je osnivanje preduzetnika i istovremeno izdvojene jedinice. Prema čl.35. ovo je omogućeno u jednom zahtjevu.
Registracija zajedničkog obavljanja djelatnosti, a kolokvijalno poznato kao ortačka radnja prema novom Zakonu više nije moguća, a postojeće ortačke radnje su uskraćene za pristupanje novih ortaka, te se ide ka tome da se zajedničko obavljanje svede na samostalno obavljanje djelatnosti.
Jedno od najčešćih pitanja naših klijenata je bilo da li je rad u inostranstvu priznat u Republici, ukoliko se želi registrovati preduzetnik kao dopunsko zanimanje. Registracioni organ se nije bavio prethodnom provjerom radnog odnosa preduzetnika, i to tako ostaje i prema novom Zakonu, međutim u odredbe novog Zakona je uvršten termin „rad van Republike“. Čl.55 Zakona govori o dokazima koje je preduzetnik dužan predočiti inspekcijskom organu ukoliko obavlja dopunsku djelatnost. Jedan od dokaza jeste i dokument kojim se dokazuje radni odnos van Republike. Možemo zaključiti da je Zakon na jasan način istakao da priznaje radni odnos i van Republike, te da preduzetnik može obavljati dopunsku djelatnost ako je u radnom odnosu u inostranstvu.
U proceduri registracije, Zakon ostaje kod istih načela i uslova potrebnih za registraciju preduzetnika, odnosno potrebnih uvjerenja i dokumenata.
Kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, Zakon je pripremio iznenađenja pa tako prvo u nizu jeste da jedno lice ne može da registruje više preduzetničkih radnji, nego da je dužan da registruje izdvojene jedinice i posluje pod jednim imenom (čl. 99.Zakona). Oni preduzetnici koji su registrovali više preduzetničkih radnji, dužni su da svoje poslovanje stave pod „jedan krov“ odnosno da usklade sa Zakonom.
Sljedeća novost, kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, jeste i precizno određivanje ko sve može pomagati u obavljanju djelatnosti preduzetnika bez zasnivanja radnog odnosa (čl.12.Zakona) a čije nepoštovanje povlači prekršaj koji se kažnjava sa novčanom kaznom 1.000KM do 3.000KM.
Da se samostalni preduzetnik ozbiljno bliži formi privrednog društva, pokazuje i nova mogućnost koju nam Zakon daje a to je prenos obavljanja djelatnosti, odnosno prenos vlasništva sa jednog preduzetnik na drugog. Iako se na prvu može činiti da je ovo ozbiljan korak naprijed kod poslovanja preduzetnika, ipak Zakon nameće ozbiljnu proceduru (čl.64. Zakona). Da bi se izvršio prenos obavljanja djelatnosti, preduzetnici moraju zaključiti notarski obrađen ugovor o prenosu, koji sadrži, zakonom određene, obavezne elemente. Jedan od tih elemenata jeste i vrijednost imovine, potraživanja i obaveza, koja se mora utvrditi putem ovlašćenog procjenjivača, putem procjene, uz primjenu Međunarodnih standarda vrednovanja (IVS). Dosadašnja praksa prenosa vlasništva, kroz pristupanje ortaka preduzetničkoj radnji da bi potom “stari” preduzetnik istupio, neće biti moguća obzirom da Zakon ukida ortačke preduzetničke radnje. Procedura koja je nametnuta Zakonom, pooštrava prenos vlasništva, čineći je mnogo skupljom I komplikovanijom nego ranije.
U prilog činjenici da s.p. postaje ozbiljna forma poslovanja, govori i mogućnost privremenog i trajnog nastavljanja obavljanja djelatnosti nakon smrti preduzetnika (čl.67 Zakona). Zakon je dao mogućnost da nasljednici nastave obavljanje djelatnosti, prvo putem privremenog nastavka (nakon smrti preduzetnika a prije donošenja rješenja o nasljeđivanju) a posle i putem trajnog nastavka (nakon okončanog ostavinskog postupka).
U pogledu drugih elemenata poslovanja, Zakon ostaje kod istih rješenja kao i prethodni uz određene korekcije.
Na kraju, dolazimo do prekršaja. Paleta prekršaja je opisana u članovima 92. do 97.Zakona. Primjetno je osjetno pomjeranje visine novčanih kazni, koje sada ide u intervalima od 3.000KM do 9.000KM, odnosno od 2.000KM do 6.000KM te najniže od 1.000KM do 3.000KM. Ovih par kaznenih odredbi svakako savjetujemo da svaki preduzetnik pročita detaljno.“
