30/03/2026
U 2025. godini, globalna ulaganja u energiju dostižu oko 3,3 triliona dolara, od čega se čak 2,2 triliona dolara usmjerava u čistu energiju. Ova struktura kapitala jasno pokazuje gdje se razvija naredni investicioni ciklus — ulaganja u čistu energiju danas su dvostruko veća u odnosu na fosilna goriva.
U takvom globalnom kontekstu, Bosna i Hercegovina ulazi u fazu ubrzanog razvoja energetskog sektora.
Ukupna instalirana snaga proizvodnih kapaciteta dostiže 5.547 MW, uz značajan rast obnovljivih izvora. Solarne elektrane dolaze do 914 MW, dok vjetroelektrane dostižu 272 MW, uz godišnji rast od približno 51% i 24%. Rast kapaciteta prati i rast proizvodnje.
Proizvodnja električne energije iz solarnih izvora bilježi povećanje od 127%, dok vjetar raste za 65%. Ukupno, solar i vjetar zajedno učestvuju sa oko 12,4% u proizvodnji električne energije u BiH, što potvrđuje ubrzanu promjenu energetskog miksa.
Istovremeno, termoelektrane i dalje čine 54,6% ukupne proizvodnje, što jasno definiše trenutnu strukturu sistema i fazu u kojoj se tržište nalazi.
Strateški okvir dodatno usmjerava razvoj. Do 2030. godine planira se više od 2.000 MW novih kapaciteta, uz cilj od 43,6% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Dodatni kapital već ulazi kroz međunarodne institucije, uključujući gotovo 80 miliona eura podrške Svjetske banke za energetsku tranziciju i jačanje sistema.
Ovakav spoj globalnih investicionih tokova, lokalnih kapaciteta i regulatornog razvoja pozicionira BiH kao tržište u kojem energetska tranzicija dobija sve konkretniji investicioni oblik.
Najveću vrijednost u narednim godinama nosit će projekti koji povezuju infrastrukturu, mrežnu povezanost i jasno definisan finansijski model.
Energetska tranzicija danas predstavlja jednu od ključnih investicionih prilika — i globalno i lokalno.
