Djelatnost preduzeća je utvrđena Statutom KJKP "TRŽNICE-PIJACE" d.o.o. godine)
- Član.8 Djelatnosti preduzeća upisane su u registarOpćinskog suda u Sarajevu, saglasno Klasifikaciji djelatnosti BiH Službeni glasnik BiH, broj47/10) i iste usklađene glase kako slijedi:
37.00 Uklanjanje otpadnih voda
46.21 Trgovina na veliko žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i hranom za životinje
46.22 Trgovin
a na veliko cvijećem i sadnicama
46.23 Trgovina na veliko živim životinjama
46.24 Trgovina na veliko sirovim, štavljenim i dovršenim kožama
43.31 Trgovina na veliko voćem i povrćem
46.32 Trgovina na veliko mesom i mesnim proizvodima
46.33 Trgovina na veliko mlijekom, mlijičnim proizvodima, jajima, jestivim uljima i mastima
46.34 Trgovina na veliko pićima
46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima
46.36 Trgovina na veliko šećerom, čokoladom i slatkišima
46.37 Trgovina na veliko kafom, čajem, kakaom i začinima
46.38 Trgovina na veliko ostalom hranom, uključujući ribe, ljuskare i mekušce
46.39 Nespecijalizirana trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima
46.41 Trgovina na veliko tekstilom
46.42 Trgovina na veliko odjećom i obućom
46.43 Trgovina na veliko električnim aparatima za domaćinstvo
46.44 Trgovina na veliko porculanom, proizvodima od stakla i sredstvima za čišćenje
46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom
46.49 Trgovina na veliko ostalim proizvodima za domaćinstvo
46.62 Trgovina na veliko alatnim mašinama
46.63 Trgovina na veliko mašinama za rudarstvo i građevinarstvo
46.66 Trgovina na veliko ostalim kancelarijskim mašinama i opremom
46.71 Trgovina na veliko krutim, tečnim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima
46.72 Trgovina na veliko metalima i metalnim rudama
46.73 Trgovina na veliko drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom
46.74 Trgovina na veliko metalnom robom, instalacijskim materijalom, uređajima i opremom za vodovod i grijanje
46.76 Trgovina na veliko ostalim poluproizvodima
46.77 Trgovina na veliko ostacima i otpacima
47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavnicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavnicama
47.21 Trgovina na malo voćem i povrćem u specijaliziranim prodavnicama
47.22 Trgovina na malo mesom i mesnim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama
47.23 Trgovina na malo ribama, ljuskarima i mekušcima u specijaliziranim prodavnicama
47.24 Trgovina na malo hljebom, proizvodima od brašna, kolačima i slatkišima u specijaliziranim prodavnicama
47.25 Trgovina na malo pićima u specijaliziranim prodavnicama
47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama
47.29 Ostala trgovina na malo prehrambenim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama
47.89 Trgovina na malo ostalom robom na štandovima i tržnicama
52.21 Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim prijevozom
Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup(osnovna)
Agencije za promociju (reklamu i propagandu)
31.22 Ostale djelatnosti čišćenja zgrada i objekata
32.92 Djalatnosti pakovanja
32.99 Ostale poslovne pomoćne uslužne djelatnosti,d.n.
-Član 9. Djelatnost Preduzeća u vanjskotrgovinskom poslovanju glasi:
Vanjskotrgovinski promet iz okvira registrovane djelatnosti
Član 10. Preduzeće može obavljati i djelatnosti koje su direktno vezane za djelatnosti utvrđene ovim Statutom, odnosno one koje direktno koriste Preduzeću, poboljšanjem ključnih kapaciteta i finansijskih rezultata Preduzeća u cjelini. Preduzeće može, bez upisa u sudski registar, da obavlja i druge djelatnosti koje služe djelatnosti upisanoj u registar, koje se uobičajeno obavljaju uz te djelatnosti, u manjem obimu ili privremeno. Markale je naziv za gradsku tržnicu u Sarajevu. Markale su proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Projekat je izrađen 1894. godine pod imenom “Markthalle fur Sarajevo”, a zgrada je bila gotova godinu dana kasnije. Projektant zgrade tržnice bio je August Butsch, a izgrađena je u neorenesansnom stilu. Ranije su na zgradi tržnice postojali bočni ulazi, a kada su zatvoreni, probijana su današnja dva ulaza, od kojih je prednje pročelje izgrađeno s tri luka, po uzoru na antičku arhitekturu. U unutrašnjem prostoru, čelično-drvena, rešetkasta konstrukcija svoda, kao i podrumska hladnjača predstavljaju savremenu sliku rješavanja unutrašnjeg prostora. U auli se nalazi sat izrađen u stilu secesije, koji i danas postoji. Zgrada tržnice je nastala kao potreba građana koji bi objedinio trgovinu namirnicama koja je bila intenzivirana zbog izgradnje željezničke stanice. Projekat je izrađen 1894 godine pod imenom „Markthalle fur Sarajevo“, a zgrada je bila gotova godinu dana kasnije. Iako je sam autor projekta nepoznat, arhitektonsko rješenje pročelja zgrade podsjeća na ostale projekte Josipa Vancaša. Na izvedbenim projektima se nalazi potpis August Butsch, ali njegovo djelovanje u BiH ne ukazuje na njega kao projektanta. Zgrada je građena u neorenesansnom stilu i kao takva reprezentira jedno od vrijednijih ostvarenja u toj kategoriji. U unutrašnjem prostoru, čelično-drvena, rešetkasta konstrukcija svoda, kao i podrumska hladnjača predstavljaju suvremenu sliku rješavanja unutarnjeg prostora. Početkom austrougarske uprave u Bosni nastaju brojni poslovni objekti, naročito u Sarajevu u zoni zapadno od Baščaršije.Težište gradskih centralnih funkcija pomjera se prema zapadu, a pojava Gradskog kolodvora na mjestu današnjeg Trga Oslobođenja tom prostoru daje značaj živog gradskog centra sa brojnim trgovinama. Posebno su bile zastupljene prodavnice mesa i zeleni, te se pojavila potreba zaizgradnjom Gradske tržnice u kojoj bi se organizovala i objedinjavala prodaja prehrambenih proizvoda, odnosno preselili svi mesari i trgovci zeleni iz ulica Franje Josipa, Ferhadije, Ćemaluše, Kujundžiluka i Predimaret. Time je lokacija već bila predodređena, tako da se idejni projekat zgrade tržnice radi već 1894. godine (nacrti se nalaze u arhivu Zavoda za planiranje razvoja grada Sarajeva). Predpostavlja se da je projektant Josip Vancaš, mada on na projektima nije potpisan. Gradska tržnica je otvorena 01.novembra 1895 godine, i sve do danas ima istu namjenu. O tome su ondašnje novine («Sarajevski list» br.131, 1895.godina 2.nov.) pod naslovom «Otvaranje gradske tržnice» objavile:» Desno i lijevo su dućani za mesare, a sredinu zauzimaju prodavači zeleni, voća i druge robe...Jučer na dan 1.nov. stupila je gradska tržnica u život i otpočeo javni promet u njoj». Tržnica je pravougaone osnove (gabarit 46x19,90 m.) sa trijemom od tri traveja na južnom pročelju.Ako se uzme u obzir da se historicizam u svojim razvijenim oblicima javlja u Bosni samo desetak godina ranije, ovu arhitekturu možemo smatrati jednom od najvrijednijih i najkvalitetnijih ostvarenja u kategoriji neorenesanse. Tržnica je prizemna zgrada sa podrumom po cijeloj površini. Jedinstven prizemni prostor organizovan je po dužnom i poprečnom osovinom, na čijem je presjecištu stajala fontana, a iznad nje je sa krovne rešetke visio veliki sat. Ovako velik i svečan prostor, visok skoro osam metara, imao je u oblikovanom smislu karakter javnog prostora, odnosno arhitekturu zatvorenog trga. Zajedno sa eksterijerom, objekat je bio reprezentativna građevina sa glavnim, trijemom naglašenim ulazom na južnoj strani, te je svojim impozantnim dimenzijama, veličinom unutrašnjeg prostora i bogatom dekorativnom plastikom predstavljao pravi hram trgovine. Posebno značajan arhitektonski element ovog objekta je njegova drveno-željezna konstrukcija krovišta, koja premošćuje raspon od 18. ukupnu širinu objekta.Ovakvih rešetki je 10., a u arhitekturi Sarajeva ovaj raspon je svojevremeno bio najveći. Navedene vrijednosti objekta, a posebno krovno rješenje konstrukcijom velikog raspona, razlozi su da je isti registrovan kao istaknuti spomenik kulture graditeljstva u Sarajevu. Gradska tržnica Markale je sjedište Preduzeća KJKP "Tržnice pijace" d.o.o. Sarajevo.
