23/03/2023
PROČITAJ I DJELI DALJE‼️
Da li ste znali da mi veliki ljudi ovisimo o jednom malom insektu? Vjerovali ili ne, ali u tome ima istine!
Da li ste znali postoji preko 20.000 različitih vrsta pčela! Procenjuje se da na našem podneblju (na Balkanu) živi najmanje 1000 vrsta. Neke od njih su veoma sitne (dužine samo 5–8 mm), a neke imaju dužinu i preko 2 cm (na primer, bumbari i pčela drvenarica).
Pčele pripadaju redu insekata koji nazivamo Opnokrilci (Hymenoptera). Pored pčela, ovaj red obuhvata i mrave i ose. Iako su mravi, pčele i ose srodni insekti, svaka od ovih podgrupa ima pojedinosti koje ih čine jedinstvenim.
Da li ste znali ako pronađete pčelu koja izgleda kao da se bori za život, moguće je da se ona, u stvari, samo odmara. Međutim, ukoliko mislite da joj je ipak potrebna pomoć, možete je nežno položiti na neki medonosni cvet u blizini. Ako u okruženju nema takvog cvijeća, pomješajte 50/50 bijelog šećera i vode kako biste joj dali energiju koja joj je potrebna za let. Premjestite je na neko zaklonjeno mjesto napolju i jednostavno joj ponudite nekoliko kapi ove šećerne mješavine (ne unosite pčelu u zatvoren prostor), a potom joj dajte vremena da se oporavi. (Nije preporučljivo koristiti smeđi šećer jer ga pčele teže vare.
Da li ste znali u medu postoje živi enzimi?
Da li ste znali košnici se može naći od 10.000 do 60.000 pčela, a samo jedna matica. Ostatak košnice čine radilice i trutovi.
Da li ste znali da med sadrži supstancu koja pomaže da ljudski mozak bolje radi?
Da li ste znali da med je JEDINA hrana na zemlji koja sama može održati ljudski život?
Da li ste znali od svih oprašivača najvažnije su pčele. Naučnici procenjuju da za svaki treći zalogaj hrane koju pojedemo možemo da se zahvalimo pčelama. Možda zvuči neverovatno, ali bez pčela bismo morali da se oprostimo od namirnica kao što su jagode, bademi, trešnje, kruške i paradajz.
Da li ste znali da je u zadnjih deset godina umrlo toliko pčela da će ukoliko se njihov pomor nastavi, svijet zadesiti globalna katastrofa u vidu nestašice hrane i totalnog ekonomskog i poljoprivrednog kraha?
Da li znate biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste za hranu postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek koji prekomjernim korištenjem pesticida ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta.
Da li ste znali da jedna kašičica meda je dovoljna da održi ljudski život 24 sata?
Da li ste znali da je propolis koji proizvode pčele najmoćniji prirodni ANTIBIOTIK?
Da li ste znali u nekim dijelovima svijeta, potpuni nestanak pčela je postala stvarnost sa kojom se suočavaju hiljade ljudi čiji opstanak direktno zavisi od usjeva koje oprašuju pčele. Razloga je mnogo – pesticidi, varoa, krčenje šuma i nebriga čovjeka o svom prirodnom okruženju.
Da li ste znali da med nema rok trajanja?
Da li ste znali da je med bio prvi oblik (valuta)
svijeta, kao plaćanje?
Znate li da dobijete 1 kg meda potreban je nektar od preko 1.000.000 cvjetova? Da bi proizvela kilogram meda, pčela treba donijeti u košnicu tri do četiri kilograma nektara. Pritom valja znati da iz jednog cvjeta pčela usisa tek oko 0,002 mg nektara.
Da li znate da su prvi novčići na svijetu su naslikanu pčelu?
Da li ste znali da je med najbolje konzumirati sa saćem?
Da li ste znali da polen može imati više od 1500 boja i nijansi?
Da li ste znali pčela u prosjeku leti brzinom od 24 do 32 kilometra na sat? Može se udaljiti i do osam kilometara od košnice i bez problema naći svoj put natrag.
Da li ste znali da su tijela velikih svjetskih careva bila pokopana u zlatnim kovčezima, a zatim prelivena medom kako bi se spriječilo truljenje?
Da li ste znali da su pčele JEDINE bube koje proizvode hranu za ljude?
Da li ste znali da naziv "MEDENI MJESEC" potiče od činjenice da su mladenci posle vjenčanja konzumirali med i medovinu za plodnost?
Da li ste znali da Matica (kraljica) u jednom danu snese jaja duplo od svoje težine? Matica može na vrhu sezone, snijeti i po 2000 jaja. Godišnje snese oko 200.000 jajašaca.
Da li ste znali da, kraljica ima "presjek" koji se zove sjemenska vrpca?
Da li ste znali da pčele mašu krilima više od 11.000 p**a u minuti?
Da li ste znali da je med od maline najbolji med za žene?
Da li ste znali da Bagremov med nije zaslađen?
Da li znate pčele planetu nastanjuju oko 110 miliona godina i oprašuju skoro 90% cvjetnica i 70% svih svjetskih usjeva.
Da li znate da su pčele na ivici gladi?
Da li znate da pčele imaju četiri oka, šest nogu, četiri krila, dva velika i dva mala?
Da li znate da pčele imaju dobru memoriju, osjećaj za vrijeme i prostor te razlikuju više od 130 mirisa.
ZNATE LI:
Prosječni životni vijek pčele iznosi 50 do 60 dana ljeti do 150 dana u zimskim mjesecima. U tom vremenu obiđe najmanje 1000 cvetova i proizvede manje od kašičice meda, ali za nju je to cio život!
ZNATE LI:
Nestane li pčela, nestat će i nas!
Vremenski uslovi imaju značajan uticaj na sva živa bića, pa i na pčele. Na primjer, niske dnevne temperature, padavine i jak vjetar smanjuju aktivnost pčela. Međutim, značajno važniji uticaj imaju dugoročne promjene vremenskih uslova, odnosno promjene u klimi nekog područja.
Fenologija je nauka o periodičnosti životnog ciklusa, odnosno bavi se proučavanjem različitih faza kroz koje prolaze živa bića i u koje doba se te faze odvijaju. U kom mjesecu će neka biljka procvetati ili životinja izaći iz hibernacije zavisi od klimatskog pojasa (odnosno od klimatskih parametara)u kojem se posmatrani organizam nalazi. Zbog toga je očigledno da klimatske promjene mogu značajno uticati na fenologiju živog svijeta.
Neke vrste su manje osjetljive na ove promjene, dok druge mogu pokazati značajna odstupanja od inače ustaljenog „rasporeda“ razvojnih faza i aktivnosti. Upravo ove razlike u reakcijama na promjene mogu dovesti do neusklađenosti fenologije biljaka i njihovih oprašivača, tačnije nepoklapanja perioda cvetanja i perioda aktivnosti pčela. Ovo je posebno važno u slučaju visoko specijalizovanih biljaka koje samo određene vrste pčela uspiješno mogu oprašiti.
Namirnice kojih neće biti bez pčela!
Iako pčele nisu potrebne za oprašivanje baš svih biljaka jer neke imaju mogućnost samo-oprašivanja ili se oslanjaju na vjetar, mnoge od vama najdražih namirnica u rizičnoj su grupi i mogle bi nestati s kuhinjskih stolova.
Namirnice koje bi mogle nestati:
jabuka
mango
kiwi
breskva
bobičasto voće
sve vrste luka
kruška
lucerna
indijski oraščić
avokado
marakuja
grah
povrće iz roda Cruciferae (cvjetača, kupus, brokula…)
kakaovac i kava
biljke iz roda Gossypium (pamuk)
limun i limeta
mrkva
krastavac
dinja
lubenica
kokos
šećerna repa
repica
paprika, crvena paprika, zelena paprika, ljute papričice
papaja
patlidžan
vanilija
paradajz
grožđe
mnoge sjemenke i orašasti plodovi
KAKO POMOĆI PČELAMA:
Nije bitno da li se bavite pčelarstvom ili ne, za spas pčela, a samim tim i nas samih, potrebno je samo malo dobre volje.
Ukoliko živite okruženi zelenilom ili u kući sa baštom, možete zasaditi voćke koje će pčelama pružati prijeko potrebni nektar. To su prije svega jabuke, trešnje i maline.
Pčelama je potreban siguran izvor hrane tokom cijele godine, pa obratite pažnju koje cvijeće sadite u određeno doba godine. Cvijeće za sadnju se najčešće dijele u tri grupe: ono koje cvjeta tokom proljeća (šafran, kadifa, zumbul), jeseni (jedić, pupavica) i ljeta (crnjika, karanfil, kadulja). Proljetno cvijeće će im pružati izvor nektara dok je vrijeme vani još uvijek svježe, a ono jesenje pčele koriste za skupljanje nektara i polena za zimu.
Svoju baštu možete ukrasiti i lavandom i bršljanom kojima pčele ne mogu odoljeti.
Voda je izvor života za sva živa bića pa tako i za pčele. Ona pčelama pomaže pri pravljenju hrane za leglo i rashlađivanje košnice tokom vrelih ljetnih dana. Kako biste pomogli u spašavanju pčela, u dvorištu kuće možete postaviti jednostavno pojilo za pčele sa svježom vodom. Pojilo može biti i obična kanta sa vodom na kojoj će vam pčele biti itekako zahvalne.
Možemo da budemo „lenji baštovani“ i da kosimo ređe. Intenzivnim košenjem sklanjamo hranu za pčele i druge oprašivače. Kada kosimo, treba to da radimo po fazama, a ne odjednom na celoj površini. Ovo se naziva mozaičko košenje. Tako će oprašivači imati šta da jedu dok se vegetacija ne obnovi na delu koji smo pokosili. Ovakav način održavanja travnjaka značiće mnogo i drugim orga- nizmima, ne samo pčelama.
Možemo da se zabavimo praveći „hotele“ za pčele i time obezbedimo pčelama mesto za gnezda! Uputstvo za pravljenje hotela nalazi se u ovom priručniku, u Prilogu 2.
Ukoliko u svom okruženju primetite pčele kopačice koje su napravile svoja gnezda u zemlji, po- trudite se da ne prekopavate te delove zelenih površina. Pčele neće oštetiti vaše biljke, možete ih uobičajeno zalivati, ali potrudite se da nema kopanja u tom delu.
Trula stabla ne treba uklanjati već ostaviti tu gde jesu, kad god je to moguće. Mrtvo, trulo drvo je važno mesto gnežđenja mnogih vrsta pčela drvenarica i drugih insekata. Može se reći da su mrtva stabla blago biodiverziteta. Ukoliko jedno mrtvo drvo predstavlja opasnost u smislu da je podložno padu, ni tada ga ne treba skroz ukloniti. Dovoljno je da ga položimo na tlo da bezbedno može da pomaže raznim živim bićima i bude deo ciklusa kruženja materije.
Trula stabla ne treba uklanjati već ostaviti tu gde jesu, kad god je to moguće. Mrtvo, trulo drvo je važno mesto gnežđenja mnogih vrsta pčela drvenarica i drugih insekata. Može se reći da su mrtva stabla blago biodiverziteta. Ukoliko jedno mrtvo drvo predstavlja opasnost u smislu da je podložno padu, ni tada ga ne treba skroz ukloniti. Dovoljno je da ga položimo na tlo da bezbedno može da pomaže raznim živim bićima i bude deo ciklusa kruženja materije.
Mrtvo stablo – dom za mnoge organizme
Na jesen i tokom zime nije poželjno uklanjati opalo lišće sa zelenih površina. Dakle, ukoliko je moguće, treba ostaviti debele naslage opalog lišća, sklanjati ga samo sa betonskih staza i nikako ga ne bacati u kontejner ili spaljivati. Lišće predstavlja važan deo kruženja materije, a istovremeno je i sklonište za mnoga živa bića, pa i za pčele. Mnogi organizmi upravo u slojevima opalog lišća pronalaze utočište tokom hladnih dana i mesto gde će provesti zimu.
Preuzeto sa interneta,
J. Collins
