15/02/2025
Sinoć, na Valentinovo, 14. veljače 2025., osječki HNK priredio je svojoj publici doista nezaboravan doživljaj, premijeru, ili bolje rečeno, repremijeru prvog hrvatskog baleta Jela. Ova iznimna ljubavna priča, pretočena u glazbeno-scensko djelo pod rukom Bele Adamovića Čepinskog, izvedena je tek jednom, prije gotovo sto godina, da bi sada, nakon dugog sna, ponovno zasjala u punom sjaju.
Balet Jela nije tek još jedna predstava na repertoaru osječkog HNK, već pravi povijesni trenutak, umjetnička epopeja i veličanstveni hommage hrvatskoj kulturnoj baštini. Skoro cijelo stoljeće proveo je u zaboravu, no zahvaljujući predanom radu i viziji jednog iznimnog umjetnika, balet je pronašao put do suvremene publike. Iza njegova scenskog uskrsnuća stoji Vuk Ognjenović, svestrani redatelj, koreograf i baletni majstor, vizionar koji je svaki segment ovog glazbeno-scenskog remek-djela oblikovao vlastitim rukama, umom i dušom. Njegova režija nije puko mehaničko postavljanje scena, već duboko promišljena interpretacija simbola, emocija i suštine priče koja nadilazi okvire obične scenske izvedbe. Koreografija ovog baleta nije samo splet plesnih pokreta; ona je bogato satkana tkanina u kojoj su isprepleteni povijest, emocija i suvremeni umjetnički izraz. Ognjenović nije samo postavio plesne sekvence, već ih je prožo vlastitom vizijom, dajući im dimenziju koja savršeno balansira između tradicije i inovacije.
Pored Ognjenovićeve ključne uloge, u realizaciji ove monumentalne predstave sudjelovao je i r***i dirigent Vladimir Piskunov. Na temelju starih zapisa, minuciozno je raspisao cjelokupne partiture za orkestar, čime je originalnoj glazbi udahnuo novi život. Scenografkinja, mlada i izuzetno talentirana Ivana Bašić, svojom je kreativnošću i vizijom stvorila dojmljiv scenski ugođaj koji je nadmašio sva očekivanja. Kostimograf Bruno Osmanagić suočio se s izazovom osmišljavanja i izrade bogatih, raznolikih kostima, prilagođenih specifičnostima plesa i vremenskom razdoblju, dok je rekviziterka Iskra Jovanović Glavaš imala nezavidan zadatak osmisliti rekvizite koji mogu izdržati napore pri plesu. Osim toga, Tomislav Kobia dao je značajan doprinos scenskoj atmosferi precizno osmišljenim rasvjetnim rješenjima, koja su se u svakom trenutku skladno prilagođavala dinamici predstave.
Glavne solističke uloge briljantno su izveli Nichika Shibata iz Japana, Gabriel Perez Arencibia s Kube, Ukrajinka Stanislava Zasiedattieleva te domaći plesači izvrsni Gordan Marijanović i Jana Brletić. Njihove izvedbe bile su ne samo tehnički besprijekorne, već i emotivno snažne, prenoseći na publiku sve nijanse ove iznimne priče. No, uz soliste, posebnu pohvalu zaslužuje i cjelokupni baletni ansambl HNK-a, koji unatoč svim izazovima kontinuirano ostvaruje visoku umjetničku kvalitetu. Posebno dojmljiv element ove izvedbe bila su i brojna djeca iz Odjela za klasični balet Glazbene škole Franje Kuhača, koja su, pod stručnim vodstvom Jane Brletić, savršeno odplesala i odigrala svoje ne tako trivijalne uloge. Njihov talent, disciplina i strast vidjeli su se u svakom pokretu.
Međutim, u pozadini ove priče krije se paradoks koji ne možemo ignorirati. Osječki baletni ansambl formalno ne postoji, jer HNK nema niti jedno profesionalno radno mjesto za baletne plesače. Cjelokupan osječki balet počiva na entuzijazmu mladih balerina i baletana, od kojih većina ima i druge profesije. Neđu njima su liječnici, nastavnici, IT inženjeri i mnogi drugi. Unatoč tome, svakodnevno, s nevjerojatnom predanošću i strašću, marljivo vježbaju kako bi predstave bile na profesionalnoj razini. Stoga, gledajući izvedbu ovakve svjetske kvalitete, možemo se samo zapitati kako je moguće da ovakav sustav još uvijek funkcionira? I ono još važnije pitanje, koliko će još dugo osječki balet moći opstati bez ozbiljnog institucionalnog ulaganja i koliko će se dugo moći održati ovakva razina umjetničke izvrsnosti bez stvaranja profesionalnog baletnog ansambla, barem u minimalnom obimu. Bez institucionalne podrške i formalizacije radnih mjesta, osječki balet riskira gubitak onoga što ga čini posebnim, srčanost, posvećenost i strast koja ga pokreće. Pa i sam opstanak.
Balet Jela nudi užitak gledateljima svih generacija, nudeći sat i dvadeset minuta vrhunske umjetnosti koja istovremeno oduševljava oko i uho. Spektakularna scenografija, predivna glazba i maestralna koreografija čine ovu predstavu nešto što se jednostavno ne smije propustiti. U svijetu u kojem se kultura često nalazi na marginama interesa, ovaj balet dokazuje da prava umjetnost može ne samo preživjeti, već i zablistati u punom sjaju, kada joj se pruži prilika.
