23/12/2017
Kriptovalute – novac budućnosti ili tek još jedna prevara?
Obzirom na sve veći interes javnosti o kriptovalutama (engl. Cryptocurrency), evo nekih činjenica i informacija svima koji žele saznati ponešto o toj novoj „pošasti“ koja se ne tako davno pojavila na Internetu, nakon toga preplavila sve javne mreže i servise, a u zadnje vrijeme i sve medije.
Što su kriptovalute, kako one utječu na svjetsku ekonomiju, i, najvažnije, kakav će one značaj i utjecaj imati u budućnosti na naše živote?
Kriptovaluta je, najjednostavnije rečeno, elektronski novac, odnosno novac u elektronskom obliku. Dakle, to je nešto što ne postoji u fizičkom obliku, nego se trgovanje, prebacivanje s računa na račun i ulaganje (investiranje) obavlja isključivo elektronskim putem, odnosno računalima, tabletima i tzv. „pametnim telefonima“.
Utjecaj kriptovaluta na svjetsko gospodarstvo je ogroman, svakodnevno je sve veći, i kako vrijeme bude prolazilo on će sve više rasti, te će u vrlo skoroj budućnosti doslovno preplaviti cijeli naš planet, odnosno, sve države, institucije, kompanije, financijska tržišta i pojedince. To je proces koji se sasvim očito odvija i koji se već može smatrati činjenicom.
Kriptovalute su već danas postale dio stotina milijuna računalnih sustava, međunarodnih i lokalni burzi, financijskih tržišta i ogromnog broja kompanija i ljudi, tako da ih se više ne mogu zanemariti, a niti ih se može izbaciti iz naših života.
Mnogi su zbog nedostatka informacija, a pogotovo zbog informacija koje dobivaju iz neprovjerenih izvora, uvjereni da su kriptovalute još jedna velika laž, poput raznih lanaca sreće i sličnih MLM sustava na kojima su se „opekli“ pa sada doslovno pušu i na hladno.
Mnogi su uvjereni da su kriptovalute samo još jedan proizvod određenih finacijskih i političkih moćnika koji nas žele navesti da investiramo svoj novac u nešto što će na kraju „eksplodirati“ i pokazati se kao totalni promašaj za ogroman broj ljudi, a samo će neki, i to oni odabrani, „zgrnuti pare“ i postati još bogatitiji.
Tako npr. kruže informacije da je Bitcoin zapravo osmišljen od Rothschilda, najmoćnije svjetske bankarske obitelji, zatim da je on proizvod masonskih krugova, istih onih koji upravljaju svijetom kroz nebrojena tajna društva i sl.
Ipak, činjenica je da su kriptovalute 'novac' koji je stvoren i čuvan elektronički. To je 'novac' koji nije kontroliran od bilo koje institucije, a stvaraju ga brojni ljudi širom svijeta koristeći računala i software (program) koji rješava matematičke probleme.
Vlasnik kriptovalute može postati bilo koja osoba, kompanija i institucija u svijetu, jednostavnom kupovinom na nekom od financijskih tržišta i servisa koji su na raspolaganju svima.
Tehnologija izdavanja, kupovine, čuvanja i investiranja kripotvaluta bazira se na tzv. Blockchain sustavu. To je najsigurniji način pohranjivanja i čuvanja informacija koji danas postoji u svijetu. Takav je zbog svog načina funkcioniranja gdje se informacije ne pohranjuju na jednom centralnom mjestu (na jednom superračunalu) nego na stotinama tisuća ili čak milijuna računala širom svijeta, na način da je u svakome od njih pohranjen samo dio informacije tako da bi onaj, tko bi eventualno želio otuđiti nečiji novac (kripotvalutu) trebao nevjerojatnu količinu tehnologije (računala) koja bi mu omogućila da provali u sva ta silna računala i izvuče informacije iz njih a zatim i da ih složi u jednu cjelinu. Osim toga, Blockchain tehnologija se bazira na tzv. blokovskom zapisivanju informacija. To je način gdje se nakon određenog vremena, nakon što se sve transkacije u određenom bloku izvrše, zatim provjere i verificiraju od mnogih nezavisnih sustava i računala, zapišu, a nakon čega se taj blok zatavara i nemoguće ga je više mijenjati. To konkretno znači da, ako je neki pojedinac kupio određenu količinu neke kriptovalute i dobio potvrdu od nekoliko nezavisnih sustava o toj transakciji, nitko mu više na bilo koji način ne može otuđiti kriptovalutu koju je kupio. To vrijedi za sve transakcije kriptovalutama.
Bitcoin – prva kriptovaluta
Kada danas govorimo o kriptovalutama i njihovom nastanku tada primarno govorimo o Bitcoinu. Bitcoin je početak svega jer je prva valuta koja se pojavila još 2008. godine, a danas je u žiži interesa javnosti zbog velikog rasta vrijednosti u zadnjih godinu-dvije. Kreiran je od osobe koja se u svjetskim financijskim krugovima pojavljuje pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Bitcoin je novac koji se jako brzo razvija i kojemu vrijednost rapidno raste, poglavito u zadnjih nekoliko mjeseci. Kada kažemo da se razvija, to znači da se nalazi u sve više sustava, da sve više ljudi trguje njime i da ga sve više ljudi želi posjedovati, bilo da se radi o brokerima na burzama, raznim financijskim analitičarima, stručnjacima i investitorima ili jednostavno o pojedincima. U svijetu već postoji jako veliki broj kompanija koje prihvaćaju Bitcoin kao sredstvo plaćanja a neke od njih su npr. Microsoft, Amazon, Netflix, Tesla...
No, osim Bitcoina, trenutno u svijetu postoji preko tisuću kriptovaluta. Neke su manje a neke više značajne, dok su neke bezznačajne, što ipak ne znači da u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti neće postati značajne. Neke od njih su: Onecoin, Etherum, Litecoin, Riplle, Bitcoin Cash, Nem, Dash, Liota, Monero, Bitshares, itd.
Obzirom na način kako nastaju (u matematičko – elektroničkom obliku), kriptovalute dugo vremena nitko nije shvaćao ozbiljno. Niti danas ih mnogi ne shvaćaju ozbiljno, a sve zbog činjenice da ne znaju što je kriptovaluta, koja je njihova svrha, kako doći do njih, zašto ih uopće kupiti i posjedovati, te, eventualno i investirati.
Zapravo, nepoznavanje materije i njezina 'neopipljivost' glavni su razlozi koji (zasad) odvraćaju ljude od masovnijeg prihvaćanja kriptovaluta. Osim toga, pitanje je i 'upotrebljivosti' u svakodnevnom životu.
No, realno je očekivati će se Bitcoin ili neka druga kriptovaluta u idućih nekoliko godina toliko raširiti u svijetu da će postati naše svakodnevno sredstvo plaćanja.
Tako bismo u skoroj budućnosti Bitcoinom ili nekom drugom kriptovalutom mogli plaćati namirnice u trgovini, kozmetiku u drogeriji, gorivo na benzinskoj, putovanja na godišnji odmor, i mnoge druge stvari koje su nam neophodne u svakodnevnom životu.
Sasvim je izvjesno da ćemo u skoroj budućnosti i plaće dobivati u nekoj kriptovaluti.
Stoga, glavno pitanje dakle nije DA LI ĆE, već samo KADA i KOJA će kriptovaluta prevladati kao globalno sredstvo plaćanja.
Slijedeće pitanje koje se logično nameće je - tko i kako određuje vrijednost valute (u ovom slučaju kriptovaluta)?
Glavni faktor određivanja vrijednosti svake valute (a pogotovo kriptovaluta) je njihova upotrebljivost. Praktički, što određena valuta ima veću 'zamjenjivost' za realna dobra i usluge odnosno što je veći broj subjekata prihvaća kao sredstvo plaćanja, utoliko takva valuta dobiva na vrijednosti.
Pri tome naravno ne smijemo zanemariti špekulativne faktore koji su u ovakvim slučajevima izrazito prisutni.
Zbog špekulativnih faktora, mnoge su kriptovalute vrijednosno izrazito nestabilne i to uvijek predstavlja izvjesni rizik, pogotovo za onog tko kupuje kriptovalutu ili one koji ih primaju kao sredstvo plaćanja.
Odličan primjer je upravo kretanje vrijednosti Bitcoina i, koliko god se u medijima uglavnom spominje njegov rast, ne treba nikako zanemariti ovu visoku volatilnost.
Što ulaganje u njih može promijeniti u našim životima?
Kao prvo, kupovine koje danas obavljate Bitcoinom nisu pod kontrolom banaka i države. Također, samo posjedovanje Bitcoina je anonimno tako da nemate obavezu plaćati porez na tu svoju 'imovinu'.
Neki će reći da je to protuzakonito no, tko je pisao i piše zakone? Da li nam ti zakoni služe? Da li one koji ih donose briga da li nam omogućavaju život kakav želimo? Imamo li uopće dovoljno novaca za pristojan život?
Kao drugo, kriptovalute vam omogućavaju potencijalno dobru zaradu u relativno kratkom vremenu. Pri tome ne mislimo doslovno 'preko noći', ali, puno brže nego na uobičajene načine.
Kao treće, kriptovaluta je jedan od sigurnijih novčanih surogata koji trenutno postoji na planetu. Kako je to moguće?
Pa, zapravo, vrlo jednostavno; pravi balon od sapunica jesu fiat valute koju držimo u svome novčaniku, bilo da je to kuna, euro, dolar, franak...
Ne vjerujete?
Dovoljna je samo jedna činjenica: Američki dolar je od 1913. godine do danas izgubio oko 96% svoje vrijednosti a na životu ga održava samo činjenica da su sve zemlje izvoznice nafte (još uvijek) prisiljene izvoziti svoju naftu i prihvaćati kao sredstvo plaćanja američki dolar. One koje to ne prihvaćaju bivaju uklonjeni pod izgovorom da imaju i proizvode oružje za masovno uništenje, poput Saddama i Gaddafija u našoj skorijoj povijesti. A to se onda u "civiliziranom" svijetu naziva demokracija.
Osim toga, zadnja varijanta 'zlatnog standarda' ukinuta je još davne 1971. godine i od tada se štampaju ogromne količine novaca koji doslovno nemaju nikakvo opipljivo pokriće. Dakle, ako je dolar najveći balon od sapunice u cjelokupnoj ljudskoj povijesti koji će "eksplodirati" prije ili kasnije, što mislite što su sve ostale fiat valute? Znate li kolika je povezanost svih ostalih svjetskih valuta s dolarom? Možete li zamisliti što će se desiti svim valutama kada balon zvan dolar definitivno pukne?
