Institut za oceanografiju i ribarstvo

23/06/2026

🦈 Nakon što su naši znanstvenici sudjelovali u objavi rada o mladom primjerku velike bijele psine iz hrvatskog dijela Jadrana, u kasnijem znanstvenom komentaru osporena je identifikacija.

🔬 Kritički i argumentirani komentari važan su dio znanstvenog diskursa, jer znanstvene spoznaje moraju biti otvorene stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno s međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju.

🌊 U Jadranu, gdje su susreti s velikim bijelim psinama iznimno rijetki, fotografije i informacije građana mogu biti dragocjen izvor podataka, ali samo ako prođu pažljivu stručnu provjeru. Kada se analiziraju sustavno i kritički, takvi podaci mogu znatno pridonijeti boljem poznavanju, praćenju i zaštiti rijetkih morskih vrsta.

📄Odgovor na komentar objavljen je u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Marine Science and Engineering i možete ga pročitati ovdje: https://www.mdpi.com/2077-1312/14/13/1148

19/06/2026

Podvodna buka nastala ljudskim djelovanjem, posebno brodskim prometom, sve više opterećuje morski okoliš.🚢🔊

🐋Institut sudjeluje u projektu Interreg IT-HR Undersea,🇭🇷🇮🇹. Cilj projekta je poboljšati prekogranično praćenje, procjenu i smanjenje podvodne buke u Jadranu. Naši stručnjaci koordiniraju provedbu zajedničke mreže za podvodno akustičko praćenje, sudjelujući u obuci partnera, kalibraciji instrumenata, prikupljanju i obradi podataka te komunikaciji rezultata.

Objavljeni su prvi rezultati dosadašnjih istraživanja provedenih kroz projekt . Više o rezultatima, mjerenjima i važnosti sustavnog “slušanja” Jadrana pročitajte na poveznici u prvom komentaru.🔗👇

18/06/2026

Izvješće Europske agencije za okoliš nije prikazalo realno stanje na terenu. 🌊

📊Kao institucija koja vodi službenu bazu podataka, šalje podatke Europskoj agenciji za okoliš, te djeluje kao savjetodavno tijelo zavodima za javno zdravstvo koji provode izravan monitoring, želimo javnosti predočiti stvarno i cjelovito stanje stvari.

Više pročitajte na poveznici na našim stranicama: 👇

Potaknuti recentnim medijskim napisima koji ističu kako je „Hrvatska jako pala po kvaliteti mora za kupanje“, a koji se temelje na novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), dužni smo reagirati. Kao institucija koja vodi službenu bazu podataka, podatke šalje u EEA, te služi kao sa...

16/06/2026

Upravo je izašao najnoviji izvještaj Europske agencije za okoliš o kvaliteti voda za kupanje u Europi za sezonu 2025.🌊

⚠️Hrvatska je godinama bila u samom europskom vrhu, ali je nakon ovog izvještaja, prema udjelu lokacija s izvrsnom kakvoćom vode, pala s 5. na 12. mjesto.

👨‍🔬Naš znanstvenik dr. sc. Slaven Jozić nedavno je upozorio da će ovogodišnji izvještaj vjerojatno biti lošiji. Takav rezultat uklapa se u trend na koji već neko vrijeme upozorava, pritisci na obalu i more rastu, osobito tijekom turističke sezone.

🔗Raniju objavu možete pročitati ovdje: https://www.facebook.com/izorsplit/photos/kakvo%C4%87a-mora-za-kupanje-u-hrvatskoj-bilje%C5%BEi-pad-%C5%A1to-pokazuje-da-pritisci-na-na%C5%A1u/1890144381926165/

✅Dobra je vijest da je većina hrvatskih lokacija i dalje visoke kakvoće, ali ovo je upozorenje da čisto more, kao naš glavni turistički adut, više ne možemo uzimati zdravo za gotovo.

♻️Mnoge europske države godinama ulažu u zaštitu prirode, sustave odvodnje, pročišćavanje otpadnih voda i bolje upravljanje izvorima onečišćenja, što se danas vidi u stabilno visokom udjelu voda izvrsne kakvoće.

Ako se želimo vratiti na vrh, održivi turizam ne smije ostati samo lijepa riječ. Rast broja turista i nautičke flote mora pratiti ozbiljno ulaganje u infrastrukturu, nadzor i zaštitu obalnih ekosustava.👈

This briefing provides information on the quality of Europe’s bathing waters and is complemented by a map viewer to help people make informed decisions about where to bathe. It is based on data reported by EU Member States , Albania and Switzerland, for the 2022-2025 bathing seasons.

08/06/2026

Predstavljen je projekt , inovativna inicijativa usmjerena na koncept plavog gospodarstva, promociju nedovoljno valoriziranih vrsta jadranske ribe, smanjenje otpada od hrane te razvoj održivih gastronomskih praksi.🐟💡

📢Projekt su predstavili njegovi autori i mentori, Andrea Bilandžić i Marin Ivandić, koji već godinama kroz partnerstvo Turističko ugostiteljska škola, Split i Elektrotehnička škola Split razvijaju projekte koji pomiču granice strukovnog obrazovanja, povezujući suvremene tehnologije, održivost i praktičnu nastavu.

🐠Znanstvenu dimenziju projekta svojim su znanjem i stručnom podrškom obogatile dr. sc. Barbara Zorica i dr. sc. Daria Ezgeta Balić sa našeg Instituta, koje su sudjelovale u edukaciji učenika te valorizaciji manje poznatih vrsta jadranske ribe.

🤝Predstavljanju su nazočili predstavnici projektnih partnera, Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice grada Splita, Prirodoslovne škole Split i Osnovne škole Bol, kao i chefovi uključeni u projekt, nastavnici, suradnici, učenici te brojni uzvanici iz obrazovnog, turističkog i javnog sektora.

🍽️U sklopu projekta izrađena je virtualna kuharica koja donosi suvremene recepte temeljene na manje zastupljenim vrstama jadranske ribe, promovirajući pritom načela kružnog gospodarstva i „zero waste“ gastronomije. Posebnu prepoznatljivost projektu dala je Tisja Kljaković Braić, koja je za kuharicu izradila naslovnicu inspiriranu dalmatinskim načinom života.

Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske u sklopu natječaja „Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam“.🏫✨

05/06/2026

Pozivamo vas da nam se pridružite i zavirite u fascinantan mikroskopski svijet skriven u kapljici mora.💧🔬

📸U suradnji s Fotoklub Split i u sklopu programa Science Comes to Town, u ponedjeljak, 8. lipnja u 20 sati u Galeriji fotografija Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, otvaramo izložbu „Tajanstveni svijet u kapljici mora“.

🌍Izložba se prigodno otvara na Svjetski dan oceana, a bit će otvorena za sve zainteresirane posjetitelje do 16. lipnja.

22/05/2026

Nastavljamo ciklus popularno-znanstvenih predavanja „Priče iz dubina“, kroz koji znanstvenici i znanstvenice Instituta približuju javnosti zanimljive teme o moru i morskom okolišu 🌊

Nova predavanja održat će se:
📅 Ponedjeljak,, 25. svibnja 2026.
🕕 18:00 sati
📍 Gradska knjižnica Marka Marulića, Split
🎟️ Ulaz je slobodan

🦪 Dr. sc. Olja Vidjak održat će predavanje „Javite nam klikom - građanska znanost u praćenju pojava meduza i rebraša u Jadranu“ na kojem će publika imati priliku saznati kako sve češće masovne pojave meduza i rebraša u Jadranu mogu narušiti ekološku ravnotežu i utjecati na ribarstvo i turizam te kako se i sami mogu uključiti u istraživanje.

🔬 Dr. sc Slaven Jozić kroz prigodno predavanje „U kakvom se moru kupamo“ objasnit će publici zašto je kvaliteta mora u Hrvatskoj godinama iznad standarda EU, ali i zašto je u protekloj sezoni zamijećen znatan pad udjela plaža s izvrsnom kakvoćom mora u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

📚 Predavanja se organiziraju u suradnji s Gradska knjiznica Marka Marulica Split, u sklopu projekta Science Comes to Town.

21/05/2026

Na D-festu, skupu posvećenom razmjeni znanja i primjera dobre prakse u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, održanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sudjelovala je naša djelatnica Anja Kovač. 📚✨

📖Održala izlaganje pod nazivom „Digitalizacija časopisa: Acta Adriatica kao vremenska kapsula znanja o Jadranu“, u kojem je predstavila proces digitalizacije publikacija, uključujući stare i jedinstvene primjerke znanstvenog časopisa Acta Adriatica, koji Institut neprekidno izdaje od 1932. godine.

🔍Tijekom izlaganja prikazani su rezultati analiza više od tisuću znanstvenih radova, uključujući broj objava kroz godine, strukturu autora i promjene istraživačkih tema kroz desetljeća. Poseban je naglasak bio na važnosti čuvanja gotovo stotinu godina stare znanstvene arhive i njezine dostupnosti istraživačima i široj javnosti, prema načelima otvorene znanosti.

💻Digitalizirani sadržaj danas predstavlja vrijedan izvor informacija za nova istraživanja, povezivanje podataka i suradnju znanstvenika, osobito uz primjenu suvremenih digitalnih alata i metoda analize podataka.

Sudjelovanjem na ovoj konferenciji Institut nastavlja doprinositi razvoju otvorene znanosti, očuvanju znanstvene baštine te primjeni digitalnih tehnologija u istraživanju i diseminaciji znanja o Jadranskom moru. 🌐🌊

21/05/2026

Projekti Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov predstavljeni su na međunarodnoj konferenciji u Kanadi, gdje su se okupili stručnjaci iz cijelog svijeta. 🇨🇦🔬

🐟Riječ je o 7. međunarodnoj konferenciji o sklerokronologiji (7 ISC), znanstvenom skupu posvećenom proučavanju tvrdih dijelova organizama, poput ljuštura školjkaša, koralja i ribljih otolita.

🎯Projekt (IP-2022-10-7542), koji financira Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation, usmjeren je na razumijevanje uloge priobalnih rastilišta u dinamici ribljih populacija, dok projekt , financiran sredstvima Europske unije kroz program , prati stanje priobalnih zajednica riba i drugih morskih organizama te pritiske kojima su izložene.

📢Dio dosadašnjih rezultata predstavila je dr. sc. Sanja Matić-Skoko, koja je u usmenom izlaganju prikazala podatke o tome kako jegulja (Anguilla anguilla) koristi različita staništa u estuariju Neretve. Analizom mikrokemije otolita moguće je rekonstruirati ponašanje, rast i korištenje različitih staništa tijekom životnog ciklusa jegulje, kao i prepoznati različite utjecaje, od okolišnih do onih povezanih s ljudskim djelovanjem.

🧾Dr. sc. Mišo Pavičić predstavio je poster o povezanosti podrijetla odraslih jedinki komarče (Sparus aurata) i njihovih juvenilnih rastilišta pomoću elementarnog „otiska” u otolitima. Budući da se kemijski sastav otolita oblikuje pod utjecajem okoliša u kojem riba boravi, taj se „otisak” može koristiti kao prirodna oznaka staništa.

Sudjelovanje znanstvenika Instituta na ovom međunarodnom skupu još je jednom naglasilo značaj rada na projektima čiji rezultati mogu biti važna znanstvena podloga za buduće politike očuvanja priobalnih staništa, održivog upravljanja ribljim resursima i zaštite mora od sve izraženijih ljudskih pritisaka.🌍

17/05/2026

Kakvoća mora za kupanje u Hrvatskoj bilježi pad, što pokazuje da pritisci na našu obalu i more već ostavljaju mjerljive posljedice.⚠️

🌊Od samog početka praćenja kakvoće mora za kupanje prema EU Direktivi, 2009. godine, Hrvatska je svake godine bila među prvih pet država članica EU, a upravo čisto more ključni je adut našeg turističkog sektora.

👨‍🔬Jedan od vodećih stručnjaka u području kakvoće voda za kupanje, znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju našeg Instituta, dr. sc. Slaven Jozić, upozorava kako se posljednjih godina, nažalost, bilježi negativan trend, osobito kada je riječ o smanjenju udjela plaža na kojima je more izvrsne kakvoće. Ono što se može jasno uočiti jest da se taj trend podudara s porastom broja turista tijekom sezone.

🧭Ako uzmemo 2019. godinu, koja je prije pandemije bila najlošija po kakvoći mora za kupanje, vidljivo je da je iste godine zabilježen i rekordan broj turističkih dolazaka. Nakon toga, 2020. godine, broj turista se zbog pandemije drastično smanjio, a upravo je tada zabilježen najveći udio plaža s morem izvrsne kakvoće. S ponovnim rastom broja turista istodobno se smanjivao i udio plaža na kojima je more ocijenjeno izvrsnim, da bi prošle, turistički rekordne sezone, dosegnuo najnižu vrijednost od početka mjerenja.

✅Dobra je vijest da se nije povećao udio plaža na kojima je more nezadovoljavajuće kakvoće, što nam daje vrijeme za reakciju. Udio plaža s morem izvrsne kakvoće smanjuje se uglavnom u korist plaža dobre kakvoće, što je još uvijek uvijek prihvatljiva kategorija, no to nas ne bi smjelo zadovoljiti jer istraživanja pokazuju da je izvrsna kakvoća mora jedan od važnih čimbenika pri odabiru turističke destinacije. Osim toga, čisto more nije samo turistička prednost, nego i pokazatelj zdravlja obalnog ekosustava kojeg smo dužni dugoročno očuvati.

Dr. Jozić dodatno ističe da, ako želimo spriječiti daljnju degradaciju kakvoće mora, moramo jasnije definirati što za nas znači održivi turizam. Pritom je važno preispitati prati li rast broja turista i nautičke flote odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu, te ozbiljnije pristupiti očuvanju najvrjednijeg resursa koji imamo, naše obale i mora.💧🚨