Institut za oceanografiju i ribarstvo

Institut za oceanografiju i ribarstvo Dobro došli na stranice Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu! Institut za oceanografiju i ribarstvo je osnovan 1930.

godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora. Od samog utemeljenja znanstvena djelatnost Instituta je izrazito multidisciplinarna, budući da su njom obuhvaćena gotovo sva područja istraživanja mora. Institut provodi složena istraživanja iz područja biološke, kemijske i fizičke oceanografije, sedimentologije, te ribarstvene biologije i marikulture.

Osnovno usmjerenje u radu Instituta predstavljaju temeljna znanstvena istraživanja. Cilj ovih istraživanja je proširenje spoznaja o strukturi različitih biljnih i životinjskih populacija u Jadranu, kao i njihovom odnosu prema raznim abiotskim i biotskim čimbenicima važnim za uravnoteženost jadranskog ekosustava, te definiranje međuovisnosti obala–otvoreno more, kako bi se prepoznale moguće promjene nastale uslijed klimatskih i antropogenih čimbenika. Također se istražuju mehanizmi temeljnog djelovanja dinamike populacija, biologije i ekologije morskih organizama, poglavito gospodarstveno najvažnijih ribljih vrsta i jestivih beskralježnjaka (rakovi i glavonošci), u cilju da se odredi biološki prihvatljiva razina njihova iskorištavanja.

Povodom otvaranja Subregionalnog tehničkog ureda Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) u Splitu, nakon njegova s...
04/09/2026

Povodom otvaranja Subregionalnog tehničkog ureda Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) u Splitu, nakon njegova službenog otvaranja u Institutu za oceanografiju i ribarstvo održana je prigodna svečanost. 🌍 🇭🇷

👥Svečanosti su prisustvovali glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) Qu Dongyu, predstavnici FAO-a i GFCM-a, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević, ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja.

🎙️Prigodni govor održala je ravnateljica Instituta dr. sc. Živana Ninčević Gladan. Istaknula je važnost Instituta kao vodeće nacionalne znanstvene ustanove za istraživanje mora, koja već desetljećima pridonosi praćenju stanja Jadrana i održivom upravljanju njegovim živim bogatstvima. Kao znanstveni partner GFCM-ova ureda, Institut će svojim znanjem, podacima i istraživanjima i dalje pridonositi donošenju odluka utemeljenih na znanosti.

Otvaranjem ureda Split postaje važno regionalno središte za suradnju država jadranske subregije u upravljanju morskim resursima. 🌊🐟

Fitoplankton je jedan od temelja života u moru, a promjene u njegovoj zajednici mogu mnogo reći o promjenama u morskom e...
31/08/2026

Fitoplankton je jedan od temelja života u moru, a promjene u njegovoj zajednici mogu mnogo reći o promjenama u morskom ekosustavu. 🌊🦠

🔬 Desetljećima se fitoplankton istražuje klasičnom svjetlosnom mikroskopijom pri čemu se organizmi prepoznaju prema svojoj građi i izgledu. Ta je metoda i danas nezamjenjiva, ali ima svoja ograničenja, vrlo sitne, krhke ili međusobno slične vrste ponekad je teško razlikovati. Zato se klasičnoj mikroskopiji danas sve više pridružuju i molekularne metode.

🧬 U sklopu projekta (financiran EU Next Generation, Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026), uz klasičnu analizu svjetlosnim mikroskopom, prvi smo put u srednjem Jadranu primijenili i DNA metabarkodiranje fitoplanktponskih organizama. Ovom metodom iz uzorka mora analiziramo DNA organizama i na temelju genetskih obilježja utvrđujemo vrste prisutne na određenom području.

🔎 Ipak, važno je istaknuti da DNA analiza ne zamjenjuje mikroskopiju. Neke se vrste upravo mikroskopski mogu bolje prepoznati budući da za mnoge vrste fitoplanktona još uvijek nije određena njihova genetska sekvenca u referentnim bazama. Isto tako DNA može potjecati i od mrtvih stanica ili njihovih fragmenata koje morfologija ne može prepoznati. Zbog toga najpotpuniju sliku dobivamo kombiniranjem obje metode.

📊 Rezultati, objavljeni u znanstvenom časopisu Diversity, pokazali su koliko nam različite metode mogu otkriti o raznolikosti fitoplanktona. DNA metabarkodiranjem zabilježene su 312 vrste, dok je svjetlosnom mikroskopijom u istim uzorcima prepoznato 99 vrsta. Među njima su pronađene i 23 potencijalno štetne vrste fitoplanktona.
🔗 Poveznica na rad: https://www.mdpi.com/1424-2818/18/7/417

🌱 Ovo je tek prvo, pilot-istraživanje fitoplanktona provedeno u jednom dijelu godine. Buduća cjelogodišnja istraživanja pokazat će kako se ta skrivena raznolikost mikroalgi mijenja kroz sezone i pomoći nam da preciznije prepoznamo promjene koje se događaju u planktonskim zajednicama u srednjem Jadranu.

Nakon desetljeća iščekivanja i niza opažanja posljednjih godina, sredozemna medvjedica ovih je dana potvrđena i u zadars...
21/08/2026

Nakon desetljeća iščekivanja i niza opažanja posljednjih godina, sredozemna medvjedica ovih je dana potvrđena i u zadarskom akvatoriju.🦭

🌊Ali da bi se neka vrsta doista vratila, nije dovoljno samo da ponovno dopliva u Jadran. Mora ovdje pronaći uvjete za život, a jedan od najvažnijih jest dostupnost dovoljno raznolike hrane.

📊Upravo su to istraživali naši znanstvenici, koristeći podatke znanstvenih istraživanja, ulova obalnog ribolova i službene statistike iskrcaja. U radu objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu Frontiers in Marine Science analizirali su dugoročne trendove vrsta koje čine važan dio prehrane sredozemne medvjedice.

👇Rad možete pročitati na ovoj poveznici: https://www.frontiersin.org/journals/marine-science/articles/10.3389/fmars.2026.1870800/full

🐟Od 12 analiziranih vrsta plijena, četiri pokazuju pozitivan trend, dok je kod većine ostalih stanje stabilno ili se razlikuje od područja do područja. Negativni trendovi zabilježeni su kod manjeg broja vrsta. Kod hobotnice, jednog od važnijih plijenova medvjedice, podaci ipak upućuju na moguću manju dostupnost u pojedinim dijelovima priobalja.

🛟Drugim riječima, u istočnom Jadranu još uvijek postoji dovoljno raznolikog plijena i njegova dostupnost na razini cijelog područja vjerojatno nije prepreka povratku sredozemne medvjedice. Lokalni problemi ipak mogu postojati ondje gdje se smanjenje količine plijena preklapa s intenzivnim obalnim ribolovom i degradacijom staništa.

Naravno, medvjedici su za povratak potrebni i drugi uvjeti, poput mirnih obalnih područja, prikladnih špilja i zaklona za odmor i razmnožavanje, gdje je se ne uznemirava. Ali kada je hrana u pitanju, rezultati ovog istraživanja daju razloga za optimizam jer je u Jadranu još uvijek ima dovoljno.✅

19/08/2026

Ovo ljeto, 26. srpnja 2026. godine, u razdoblju između 12 i 19 sati, mareograf Instituta, smješten u blizini trajektne luke u Starom Gradu, zabilježio je intenzivne oscilacije razine mora, s maksimumom koji je nastupio oko 15:40 sati. (Podaci su u prvom komentaru.)📈

🏛️Baza podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo jedan je od najvrjednijih izvora podataka za proučavanje ove pojave na Jadranu, a naši fizičari već desetljećima daju važan doprinos međunarodnim istraživanjima meteotsunamija.

🌊Meteotsunami nastaje uslijed naglih promjena tlaka zraka vezanih uz atmosferske poremećaje, koji potom generiraju poremećaj na površini mora. Ukoliko je brzina širenja atmosferskog vala jednaka brzini vala u moru, dolazi do pojačavanja vala u moru uslijed rezonancije. Dodatno pojačavanje nastupa kada takav val stigne do obale, u duge i uske zaljeve poput starogradskog.

📹Fascinantne snimke ovog događaja zabilježio je upravo u svom Starom Gradu naš znanstvenik dr. sc. Ante Žuljević, uhvativši iz neposredne blizine trenutke u kojima se more penjalo preko rive.

Kamenicu uglavnom poznajemo kao cijenjenu morsku deliciju, ali njezina je uloga u moru mnogo veća.🦪🌊🪸Naše znanstvenice i...
31/07/2026

Kamenicu uglavnom poznajemo kao cijenjenu morsku deliciju, ali njezina je uloga u moru mnogo veća.🦪🌊

🪸Naše znanstvenice i znanstvenici zato prikupljaju biološke i ekološke podatke potrebne za očuvanje i obnovu populacija kamenice u Jadranu. One u prirodi mogu graditi grebene koji pružaju stanište brojnim morskim organizmima, a filtriranjem morske vode pridonose njezinoj kvaliteti i funkcioniranju cijelog ekosustava.

⚠️Nažalost, diljem Europe ovih je grebena sve manje, a na mnogim se područjima kamenica već smatra funkcionalno izumrlom. Zbog toga se danas ulažu veliki napori u obnovu njezinih nekadašnjih populacija i staništa. Jadran je još uvijek jedno od područja u kojem postoje prirodne i uzgojne populacije ove vrste, ali su posljednjih godina i kod nas zabilježene zabrinjavajuće promjene.

🔬Upravo kroz projekt , koji financira Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation, nastojimo prikupiti što više podataka o prirodnim, ali i uzgojnim populacijama kamenice kako bismo bolje razumjeli njihovo stanje i pridonijeli očuvanju ove vrijedne vrste.

🤿Sustavnim terenskim istraživanjima proučavamo nalazišta i prikupljamo podatke nužne za donošenje kvalitetnih odluka o očuvanju, uzgoju i budućoj obnovi njezinih populacija u Jadranu. Rezultat tog rada dva su nova znanstvena rada posvećena europskoj plosnatoj kamenici.

✅Uzorkovanjem, podvodnim snimanjima pomoću ROV-a i analizom povijesnih podataka istražili smo stanje prirodnih populacija kamenice u sjevernom Jadranu te predložili znanstveno utemeljene smjernice za njihovu obnovu.
Rad možete pročitati na poveznici 👇
https://doi.org/10.12681/mms.43857

✅Pratili smo reproduktivni ciklus kamenice i prihvat njezine mlađi na kolektore na pet uzgajališta duž istočnog Jadrana te pokazali da uspješnost prihvata snažno ovisi o dubini i lokalnim uvjetima. Zbog toga vrijeme i dubinu postavljanja kolektora treba prilagoditi svakom uzgajalištu.
Ovaj rad možete pročitati na poveznici👇
https://doi.org/10.1016/j.ecss.2026.109823

---------------------------------------------------------
💙Podsjećamo da putem naše aplikacije možete prijaviti lokacije na kojima ste primijetili kamenice. Vaše su nam dosadašnje dojave bile iznimno dragocjene jer su nam pomogle pronaći nove lokacije, usmjeriti terenska istraživanja i prikupiti podatke do kojih bismo bez pomoći građana teško mogli doći. Hvala svima koji sudjeluju i tako izravno pridonose istraživanju i očuvanju kamenica u Jadranu.

🤫Važno je istaknuti da se podaci o prijavljenim nalazima ne objavljuju javno. Oni služe isključivo našim znanstvenicima kako bi obišli lokacije, provjerili nalaze i prikupili vrijedne podatke za potrebe istraživanja.

📱Aplikaciji za prijavu lokacija kamenica možete pristupiti ovdje:
https://oesurvey.vercel.app/hr

TRAŽIMO TROPSKE ORGANIZME 🔎🌊📸Primijetite li vama nepoznat morski organizam, obavezno ga fotografirajte i pošaljite nam f...
21/07/2026

TRAŽIMO TROPSKE ORGANIZME 🔎🌊

📸Primijetite li vama nepoznat morski organizam, obavezno ga fotografirajte i pošaljite nam fotografiju. Predstavljamo dvije strane vrste čije širenje pratimo, stoga nam je svaki nalaz dragocjen.

--------------------------------------------
Morska cvjetnica (Halophila stipulacea) 🌿

📢Prvi je put zabilježena u Sredozemnom moru 1894. godine na Rodosu. Porijeklom je iz Crvenog mora, a u Sredozemlje je stigla kroz Sueski kanal. Široko je rasprostranjena u jugoistočnom Sredozemlju te u Egejskom i Jonskom moru. U Jadranu je prvi put zabilježena 1986. godine u Albaniji.

🏝️U Hrvatskoj smo je zabilježili na nekoliko lokacija u Dalmaciji. Naseljava pjeskovita i pjeskovito-muljevita dna na dubinama od 3 do 30 metara. Njezini fragmenti mogu plutati, a more ih može izbaciti na obalu, najčešće među listove posidonije (Posidonia oceanica).

🌱Halophila je lako prepoznatljiva po puzajućoj stabljici i listovima koji uvijek rastu u paru. Listovi su dugi oko 10 centimetara, često srpasto zakrivljeni, s jasno vidljivim središnjim rebrom i nervaturom.

-----------------------------------------
Morski ježinac (Diadema setosum)

🌍Prirodno je rasprostranjen u indo-pacifičkoj regiji i Crvenom moru. U Sredozemnom moru prvi je put zabilježen 2006. godine uz jugozapadnu obalu Turske. Posljednjih godina ovaj se tropski ježinac brzo širi iz Levantskog bazena prema Jonskom moru, a pratimo i njegovu prisutnost u hrvatskom dijelu Jadrana.

✅Njegove su bodlje tanke, izrazito dugačke, lomljive, šuplje i blago otrovne. Vrstu je lako prepoznati jer su joj bodlje mnogo duže nego kod naših ježinaca. Jedina jadranska vrsta kojoj nalikuje jest Centrostephanus longispinus, igličasti ježinac. Dojavite nam ako ugledate i ovu vrstu.

📍Diadema ima dulje bodlje od igličastog ježinca. Jasno se razlikuju duge bodlje koje služe za zaštitu i kraće bodlje koje čiste površinu tijela te štite ambulakralne nožice. Na gornjem dijelu crne čahure ima pet karakterističnih bijelih točkica te jarko narančasti prsten oko mjehurastog analnog otvora na vrhu tijela.

🤿Naš igličasti ježinac nema mjehurasti analni otvor s narančastim prstenom. Na vrhu čahure ima desetak fluorescentno ljubičastih točkica, smještenih na završecima kratkih bodlji koje se obično brzo okreću. Njegove duge bodlje imaju jasno vidljive pruge. Diadema se može pronaći već uz samu površinu, dok Centrostephanus obično živi na većim dubinama i najčešće se skriva u rupama.

⚠️Pazite da se ne ubodete!
Ako se ubodete na diademu, pokušajte ukloniti vidljive ostatke bodlji. Ozlijeđeni dio tijela potopite u što topliju vodu koju možete podnijeti, približno 40–45 °C, tijekom 30–90 minuta. 🌡️

Tijekom sljedećih 20 mjeseci provodit će se aktivnosti koje znanost približavaju građanima, mladima i lokalnim zajednica...
21/07/2026

Tijekom sljedećih 20 mjeseci provodit će se aktivnosti koje znanost približavaju građanima, mladima i lokalnim zajednicama u sklopu projekta Blue-connect 3.0 – Reconnecting Science with the Blue Society.🔬 🧪

🌙Glavni dio programa čine dva izdanja Europske noći istraživača u Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku te program „Istraživači u školama“. Znanstvenici će održavati besplatne radionice u školama, a učenici će posjećivati laboratorije i istraživačke institucije. Zainteresirani nastavnici mogu nam se javiti, a na našim ćemo stranicama objaviti poziv za financiranje prijevoza određenog broja učenika.

🤝Projekt koordinira Sveučilište u Splitu - University of Split, uz partnere: Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Zadru, Institut za jadranske kulture te Sveučilište u Dubrovniku. U provedbi sudjeluje i niz pridruženih partnera iz područja znanosti i obrazovanja iz Hrvatske i inozemstva.

💡Sve aktivnosti održavaju se pod motom projekta Ja istrazujem, s ciljem jačanja veze između znanosti i društva te poticanja znatiželje, kritičkog razmišljanja i interesa za istraživanje među svim generacijama, posebno mladima.

🇪🇺Blue-connect 3.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa Obzor Europa i nastavak je uspješno provedenih prethodnih izdanja.

Pratite nas na stranici jaistrazujem.hr i facebook stranici Ja istrazujem kako biste saznali više o nadolazećim događanjima i pridružite nam se u otkrivanju svijeta znanosti.🌊

21/07/2026

Tijekom vikenda zaprimili smo dojavu o mogućem opažanju sredozemne medvjedice s istočne strane otoka Pašmana. Ova rijetka i strogo zaštićena vrsta u prošlosti se pojavljivala na tom području. Prema navodima osobe koja je prijavila opažanje, životinja je viđena u jutarnjim satima, bila je sive boje i procijenjene duljine do 2 metra.

Kako bismo prikupili više informacija i potvrdili radi li se doista o sredozemnoj medvjedici, molimo sve koji se ovih dana nalaze na moru u tom području da nam dojave svako moguće opažanje na [email protected]. Posebno su nam korisne fotografije ili videosnimke koje mogu pomoći u identifikaciji vrste.

Hvala svima koji nam pomažu pratiti i štititi ovu rijetku vrstu.

𝘍𝘰𝘵𝘰𝘨𝘳𝘢𝘧𝘪𝘫𝘢 𝘫𝘦 𝘪𝘻 𝘢𝘳𝘩𝘪𝘷𝘦 𝘪 𝘴𝘭𝘶ž𝘪 𝘪𝘴𝘬𝘭𝘫𝘶𝘤̌𝘪𝘷𝘰 𝘻𝘢 𝘪𝘭𝘶𝘴𝘵𝘳𝘢𝘤𝘪𝘫𝘶 𝘷𝘳𝘴𝘵𝘦.
𝘍𝘰𝘵𝘰𝘨𝘳𝘢𝘧𝘪𝘫𝘦 © 𝘐𝘯𝘴𝘵𝘪𝘵𝘶𝘵 𝘗𝘭𝘢𝘷𝘪 𝘴𝘷𝘪𝘫𝘦𝘵. 𝘗𝘳𝘦𝘯𝘰𝘴̌𝘦𝘯𝘫𝘦 𝘫𝘦 𝘥𝘰𝘱𝘶𝘴̌𝘵𝘦𝘯𝘰 𝘪𝘴𝘬𝘭𝘫𝘶𝘤̌𝘪𝘷𝘰 𝘶𝘻 𝘫𝘢𝘴𝘯𝘰 𝘯𝘢𝘷𝘰đ𝘦𝘯𝘫𝘦 𝘪𝘻𝘷𝘰𝘳𝘢 𝘪 𝘣𝘦𝘻 𝘶𝘬𝘭𝘢𝘯𝘫𝘢𝘯𝘫𝘢 𝘪𝘭𝘪 𝘪𝘻𝘮𝘫𝘦𝘯𝘦 𝘭𝘰𝘨𝘰𝘵𝘪𝘱𝘢.
___
Over the weekend, we received a report of a possible sighting of a Mediterranean monk seal on the eastern side of Pašman Island. This rare and strictly protected species has been recorded in the area in the past. According to the person who reported the sighting, the animal was seen in the morning hours, was grey in colour, and was estimated to be up to 2 meters in length.

To gather more information and confirm whether the animal is indeed a Mediterranean monk seal, we kindly ask everyone who is at sea in the area over the coming days to report any possible sightings at [email protected]. Photographs and video footage are especially valuable, as they can help us identify the species.

Thank you to everyone for helping us monitor and protect this rare species.

𝘛𝘩𝘦 𝘪𝘮𝘢𝘨𝘦 𝘪𝘴 𝘢𝘯 𝘢𝘳𝘤𝘩𝘪𝘷𝘦 𝘱𝘩𝘰𝘵𝘰 𝘶𝘴𝘦𝘥 𝘧𝘰𝘳 𝘪𝘭𝘭𝘶𝘴𝘵𝘳𝘢𝘵𝘪𝘷𝘦 𝘱𝘶𝘳𝘱𝘰𝘴𝘦𝘴 𝘰𝘯𝘭𝘺.
𝘗𝘩𝘰𝘵𝘰𝘴 © 𝘉𝘭𝘶𝘦 𝘞𝘰𝘳𝘭𝘥 𝘐𝘯𝘴𝘵𝘪𝘵𝘶𝘵𝘦. 𝘙𝘦𝘱𝘶𝘣𝘭𝘪𝘴𝘩𝘪𝘯𝘨 𝘪𝘴 𝘱𝘦𝘳𝘮𝘪𝘵𝘵𝘦𝘥 𝘰𝘯𝘭𝘺 𝘸𝘪𝘵𝘩 𝘧𝘶𝘭𝘭 𝘤𝘳𝘦𝘥𝘪𝘵 𝘢𝘯𝘥 𝘸𝘪𝘵𝘩𝘰𝘶𝘵 𝘢𝘭𝘵𝘦𝘳𝘪𝘯𝘨 𝘰𝘳 𝘳𝘦𝘮𝘰𝘷𝘪𝘯𝘨 𝘵𝘩𝘦 𝘭𝘰𝘨𝘰.
…

Split postaje središte europskih stručnjaka za upravljanje istraživanjima!📢📅 Pozivamo vas da se prijavite na međunarodni...
06/07/2026

Split postaje središte europskih stručnjaka za upravljanje istraživanjima!📢

📅 Pozivamo vas da se prijavite na međunarodni stručni događaj "Joining the Dots: The Collaborative Power of Research Management", koji će se održati 28. i 29. listopada 2026. u Tehnološkom parku Split.

🤝Događaj će okupiti stručnjake iz područja upravljanja i administracije istraživačkih projekata, s naglaskom na suradnju, razmjenu iskustava i jačanje podrške istraživačima u pripremi i provedbi znanstvenih projekata.

🌍Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom – Bestprac Group, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo i Razvojnom agencijom Split – RaST.

✅Sudjelovanje je besplatno.

📝Prijave su otvorene do 15. listopada 2026. ili do popunjenja kapaciteta.

🔗Više informacija i obrazac za prijavu:
https://earma.org/event/joining-the-dots-the-collaborative-power-of-research-management/

Riba vatrenjača nezaustavljivo se nastavlja širiti Jadranom, a s njom raste i interes javnosti.🔥🌊📍U proteklom razdoblju,...
30/06/2026

Riba vatrenjača nezaustavljivo se nastavlja širiti Jadranom, a s njom raste i interes javnosti.🔥🌊

📍U proteklom razdoblju, zajedno s kolegama znanstvenicima iz Institut za biologiju mora / Institute of Marine Biology, bili smo uključeni u projekt , prekogranični istraživačko-novinarski projekt Klimatski portal i crnogorskog Raskrinkavanje.me, koji se bavi ekološkim i društveno-ekonomskim posljedicama širenja invazivnih vrsta u Jadranu, s posebnim naglaskom na vatrenjaču.

📢Kako se vatrenjača na dijelovima južnog Jadrana već redovito bilježi, pojedinačni nalazi jedne ribe više nemaju istu znanstvenu vrijednost kao u početku njezina širenja. To ne znači da nam dojave nisu važne, niti da ih ne cijenimo, nego da su za daljnje praćenje sada posebno korisni podaci o većem broju jedinki, novim područjima, ponašanju, dubinama, staništu, ulovima i ponavljanim opažanjima na istoj lokaciji.

📊Zbog toga smo vas, u sklopu projekta, početkom godine pozvali da ispunite anketu o opažanjima i ulovima vatrenjače tijekom 2025. godine. Ovim putem još jednom zahvaljujemo svima koji su ispunili anketu, ali i svima koji nam i dalje šalju podatke, fotografije i dojave o ovoj ribi. Rezultate ankete možete vidjeti na ovome linku:
https://klimatski.hr/2026/06/19/riba-lav-jadran-ribari-ronioci-anketa/

🤿Također, u sklopu projekta objavljen je i terenski tekst s Mljeta i Visa, gdje su novinari pratili naše znanstvenike tijekom potrage za vatrenjačom. Reportažu s tih terena možete pročitati ovdje:
https://klimatski.hr/2026/06/26/u-podmorju-mljeta-i-visa-trazeci-ribu-lava-pronasli-smo-pricu-o-jadranu-koji-se-mijenja/

Institut će nastaviti pratiti širenje vatrenjače i drugih stranih vrsta u Jadranu kroz terenska istraživanja, znanstvene projekte i suradnju s građanima. U tome nam građanska znanost ostaje iznimno važna, jer ribari, ronioci i svi koji redovito borave uz more često prvi primijete promjene koje se događaju ispod površine.🚨👏

Address

Šetalište I. Meštrovića 63
Split
21000

Telephone

+38521408000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut za oceanografiju i ribarstvo posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Institut za oceanografiju i ribarstvo:

Shortcuts

Share

Category