20/08/2026
Porezna pogodnost, koliko se isplati članu društva najam privatnog vozila društvu?
Porez na dohodak od kapitala (prilikom isplate dobiti) po osnovi primitaka od udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu plaća se po stopi od 12% na isplaćen primitak ili isplaćenu dobit. Ta dobit koja se isplaćuje ili primitak je iznos na koji je već prethodno obračunan i plaćen porez na dobit (jedino kod isplate predujma dobiti, porez na dobit se plaća naknadno).
Stopa poreza na dobit je 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 1 milijun eura 10%.
Dalje u primjeru, radi jednostavnijeg prikaza, primjenjujemo stopu od 10% poreza na dobit, a ostvarena dobit je osnovica za oporezivanje.
Dakle, na ostvarenu dobit od 10.000 eura obračunava se i plaća porez na dobit 10%, a što iznosi 1.000 eura. Tako za moguću isplatu ostaje 9.000 eura.
Ako se ta ostvarena dobit nakon oporezivanja od 9.000 eura isplaćuje članu društva porez na dohodak je 1080 eura (12% od 9.000) pa se može isplatiti neto u iznosu 7.920 eura.
Što ako član društva (osoba kojoj se može isplatiti dobit) da svoje privatno vozilo u najam društvu?
Propisana je obveza da se radi utvrđivanja poreza na dohodak ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine pokretnina (ugovor o najmu vozila) dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.
Nije propisana obveza ovjere ugovora o najmu vozila od strane javnog bilježnika.
Najam vozila predstavlja trošak društva, ali poreznu osnovicu treba uvećati za 50% troškova vozila, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba.
Ranije smo utvrdili da na ostvarenu dobit od 10.000 eura treba obračunati i platiti porez na dobit 10% što iznosi 1.000 eura. Tako za moguću isplatu ostaje 9.000 eura. Prilikom isplate dobiti od 9.000 eura članu društva porez na dohodak je 1.080 eura pa je moguća isplata neto iznosa 7.920 eura.
Ako se ta ista ostvarena dobit ne isplaćuje, već se sklopi ugovor o najmu privatnog osobnog vozila člana društva društvu za 500 eura mjesečno, računica je kako slijedi.
10.000 eura treba umanjiti za 6.000 eura troška najma (500x12 mjeseci) pa je ovako ostvarena dobit 4.000 eura, međutim osnovicu za porez na dobit čini ovih 4.000 eura ostvarene dobiti i 50% troška najma vozila 3.000 eura (uvećanje u PD obrascu) što je ukupno 7.000 eura pa je porez na dobit uz stopu od 10% 700 eura.
Tako ostvarenu dobit od 4.000 eura treba umanjiti za 700 eura poreza na dobit (PD obrazac) i za moguću isplatu ostaje 3.300 eura (4.000-700).
Pri isplati te dobiti od 3.300 eura obračunava se 12% poreza na dohodak, što iznosi 396 eura pa je moguća neto isplata dobiti 2.904 eura.
Znači bez troška najma vozila dobit je za isplatu je 7920 eura, a uz najam vozila dobit za isplatu je 2.904 eura. To na prvi pogled ne izgleda isplativo, ali ako je član društva (osoba kojoj se može isplatiti dobit) najmodavac, on uz neto isplatu dobiti 2.904 eura ostvaruje i dohodak od imovine 6.000 eura prema ugovoru o najmu.
Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine (i pokretne imovine - osobnih vozila) porez na dohodak se plaća prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 12%. Jednako tako, kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
Dakle, 6.000-1.800 (30%)=4.200 eura je osnovica za porez na dohodak od imovine. 12% na 4.200 je 504 eura. Znači ostvaren dohodak od imovine od 6.000 eura treba umanjiti za porez na dohodak od 504 eura pa ostaje ostvaren neto dohodak 5.496 eura.
Što prikazuje računica:
- bez najma vozila na 10.000 eura dobiti isplata dobiti je neto 7.920 eura.
- za ostvarenu dobit 10.000 eura uz najam, dobit za isplatu je 2.904 eura što je manje za 5.016 eura.
ALI za ostvarenu dobit 10.000 eura iako je isplata dobiti uz najam manja za 5.016 eura, dohodak od imovine iznosi 5.496 eura što je ukupno 8.400 eura.
Iz navedenog izračuna možemo zaključiti da se prijenosom poreznog opterećenja mogu ostvariti veće ili manje porezne pogodnosti za člana društva.
Ovdje u primjeru razlika od 480 eura nekome će predstavljati iznos o kojemu treba razmišljati, nekome drugome neće. Međutim, treba uzeti u obzir da je u primjeru bez najma vozila dobit 10.000 eura bez troškova vozila koje može biti u imovini društva. Tako npr. ako je u imovini društva vozilo nabavne vrijednosti 20.000 eura na koji se obračunava amortizacija, uz redovnu stopu 20%, amortizacija je 4.000 eura, pa je računovodstvena dobit 6.000 eura (10.000-4.000). Ne zaboravimo da se za 50% tog iznosa treba uvećati osnovicu poreza na dobit (2.000 eura) pa je osnovica za oporezivanje 6.000+2.000=8.000. Uz stopu poreza na dobit 10% porez na dobit je 800 eura. Tako zapravo ostvarena dobit u računici gore iznosi 5.200 eura (6.000 - 800). Kada se na 5.200 eura obračuna porez na dohodak od kapitala 12%, isplatiti se može 4.576 eura (5.200-624). Troškovi održavanja i osiguranja imaju jednako porezno motrište u oba slučaja.
Ako se ugovorom uredi da najmoprimac snosi troškove osiguranja (ugovaratelj: najmoprimac; osiguranik: najmodavac) i održavanja vozila:
- troškovi osiguranja su 100% porezno priznat trošak, ne obračunava se PDV (oslobođenje)
- troškovi održavanja i uporabe (servisi, gorivo i sl.) 50% porezno priznat trošak i moguće odbitak pretporeza 50%.
Ako se pak ugovorom uredi da najmodavac snosi troškove osiguranja i održavanja vozila, to najmodavac podmiruje iz onih u primjeru 5.496 eura.
U pojedinim izračunima razlike u poreznom opterećenju mogu biti takve i da se s najamninom može pokriti trošak financiranja osobnog vozila za fizičku osobu pri nabavi vozila i da se uz te dodatne troškove financiranja ostvari zarada za fizičku osobu kroz dohodak od imovine.
Jednako je porezno postupanje i za bicikl, skuter, jahtu, jedrilicu, zrakoplov.
Djelomično priznavanje pretporeza (50%) pri nabavi vozila za osobni prijevoz u službene svrhe može djelomično kompenzirati zaradu članova društva.
U poslovnoj praksi je uobičajena nabava osobnog vozila na društvo i obračun primitka u naravi – plaće za uporabu službenog vozila kako bi svi troškovi vezano za uporabu tog vozila za službene potrebe bili 100% porezno priznati. No, i dalje ostaje mogućnost djelomičnog odbitka pretporeza.
Mnogi poduzetnici ne obračunavaju plaću u naravi za uporabu službenog vozila pa troškove dijele na 50 % porezno priznate i 50 % porezno nepriznate troškove.
Zaključno:
Na pitanje isplati li se nabava osobnog vozila na trgovačko društvo ili se ne isplati, odnosno isplati li se ugovarati i obračunavati plaću u naravi kako bi svi troškovi bili porezno priznati u cijelosti ili pak osobno vozilo treba kupiti fizička osoba i dati ga u najam društvu ili možda obračunavati 0,50 eura po prijeđenom kilometru za uporabu privatnog automobila za službene svrhe - teško je dati jednoznačan odgovor. Naime, ovdje je riječ o određenim poreznim razlikama koje proizlaze iz poreznog opterećenja najamnina i isplate dobiti.
Kako konkretan odgovor na ovo pitanje ovisi o raznim čimbenicima, pri izračunu treba predvidjeti što više i točnije parametre kako bi odgovor na ovo pitanje bio točniji.
Tu je i pitanje financiranja, tj. odnosa troška financiranja i „lakoće“ financiranja. Npr. treba usporediti trošak financiranja i jednostavnost financiranja ako fizička osoba zatraži kredit (možda nenamjenski, ili s partnerom više nenamjenskih kredita) i ako pravna osoba zatraži kredit. To također treba staviti u odnos cijene koštanja pa i (ograničenja/uvjetovanja, godišnja kilometraža, osiguranja… ) npr. pri lasingu ili (ne)mogućnost otuđenja/prodaje. U najavi su poticaji za nabavu električnih/hibridnih vozila (ovisno o javnom pozivu - samo za pravne osobe ili samo za fizičke osobe) što također može utjecati na odluku.
Za svaki pojedini slučaj treba razmotriti sve opcije, za svaki pojedini slučaj treba izraditi zaseban izračun i „staviti ga na papir“ prije odluke. Dakako, ako se fizička osoba odluči na financiranje kupnje vozila koje će naknadno dati u najam treba dobro sagledati odredbe ugovora ili posebnih uvjeta za financiranje kako najam ne bi bio ugovorno nedopušten.
I konačno vječno pitanje, kolika može biti najamnina? Naravno, niti na ovo pitanje nema jednoznačnog odgovora. Jedini odgovor porezno - računovodstvene struke je što viša - to bolja ali uz razum i ipak „nešto povoljnije uvjete“ od onih koji se n**e na tržištu. A što se nudi na tržištu i po kojoj cijeni se nudi može se brzo i jednostavno provjeriti unosom u neku tražilicu (npr. Google i sl.) riječi: dugoročni najam vozila za pravne osobe.
Na žalost ovu moguću poreznu pogodnost ne mogu koristiti obrtnici - samostalne djelatnosti i slobodna zanimanja jer je fizička osoba nositelj djelatnosti i fizička osoba koja bi bila najmodavac ista osoba. Ista osoba „sama sa sobom“ NE može sklapati ugovor i imati ugovorni odnos. Te osobe mogu zapisnikom unijeti svoju privatnu imovinu u djelatnost, ali ukazujemo na oprez i mogućim poreznim nepogodnostima pri naknadnom izuzimanju te iste imovine iz djelatnosti.
